U sklopu je održana panel diskusija, na kojoj su sudjelovali predstavnici velikih kompanija, države i lokalne samouprave konferenciji o problematici ulaganja InvestCro u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.
„Stalno očekujemo neke velike investicije, no nama je stvarno važan svaki onaj investitor koji zaposli dvoje ili troje ljudi. Bjelovar je samo lani imao 100 milijuna eura, uglavnom baš od tih naših malih. Nisu svu gradonačelnici šerifi, želimo poslati poruku investitorima da njihova kuna u našem gradu vrijedi više nego drugdje. Ne ulažemo novac u kupovinu glasača nego u razvoj, sada imamo 750 više zaposlenih nego ranije, a proračun se sjajno puni“, pohvalio se panelist Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara.
„Bjelovar je u brzom roku došao za začelja među prvih deset gradova po ulaganjima. Građevinska dozvola kod nas se čeka 15 dana, idemo na 100- postotnu digitalizaciju, želimo postići standardiziranost, da investitori više ne ovise o dobroj volji tete Ane i hoće li joj dati čokoladu. Imamo potrošeni birokratski aparat. Jedina šansa je da digitaliziramo sve procese u državnom aparatu, za to nam treba najmanje vremena i politička volja. Najvažnija je politička volja – zabranio sam nova zapošljavanja u situaciji kad toliko ljudi odlazi vani. Dok se Vlada bavi spašavanjem Uljanika mi moramo kočiti projekte jer nemamo dovoljno novca. Inače, Bjelovar je prvi grad po broju kafića, moramo stvoriti kult rada, oko 40 posto Hrvata ne želi raditi. Država ne smije biti jednima majka a drugima maćeha; što manje države, to bolje“, rekao je Hrebak.
Zdenko Lucić, državni tajnik pri ministarstvu gospodarstva, rekao je da se RH mora brendirati kao poželjna destinacija za investicije, baš kao što se uspjela brendirati kao turistički atraktivna zemlja.
„Imamo preko 500 jedinica samouprave, digitalizacija će pomoći da imamo standardiziranu razinu usluge. Brzo će biti vidljivi rezultati u uvođenju online započinjanja poslovanja. Umjesto da se promoviramo, stidimo se reći da je naš zakon o poticanju ulaganja najbolji u Europi“, tvrdi Lucić.
Viktor Pavlinić, predsjednik uprave Tele2, rekao je da je digitalizacija prilika, no za izmjenu obrasca ponašanja treba politička volja, ali i infrastruktura. Podsjetio je kako je Vlada 2014. utrostručila naknade za telekom operatere.
„To više nije bilo poticajno investicijsko okruženje. Ova vlada riješila je taj problem i vratila naknadu na prijašnju razinu, koja je i dalje veća od drugih zemalja. Sada Tele2 za 40 posto više zapošljava, a tržišna utakmica je znatno življa. Potaknut tim optimizmom, vlasnik je odlučio udvostručiti iznos investicija. Treba nam vizija države, pa će svima biti lakše a gospodarski rast od pet posto moguć. Iako u ICT sektoru imamo dobre kadrove, trošak radne snage postaje ozbiljan problem. Potrebna je revizija stope oporezivanja, manji porez na dohodak ako želimo da nam radnici ostanu. Morao biti ambiciozniji kod uvoza radne snage“, rekao je Pavlinić.
Regionalni direktor Dogus Hodinga, Burak Baykan, kaže da su iskustva tog hotelijera u Zadru i Šibeniku pozitivna, te da ih se mora se prenijeti novim ulagačima.
„Ne bih rekao da je birokracija ovdje gora nego u drugim zemljama. Na lokalnoj razini kod većih investicija mi se čini da više ljudi u ministarstvima u Zagrebu žele pomoći velikim investicijama. Teško dolazimo do odgovarajućih kadrova, to je loš znak ali vidimo da su važni koraci poduzeti u odnosu na kvote, to znači da je Hrvatska svjesna tog potencijala. Za greenfield investicije nemamo dovoljno ljudi, troškovi izgradnje su se strahovito povećali, kao u zapadnim zemljama, samo što su ovdje manji prihodi. Povrat investicije je vrlo nizak, treba misliti i o izravnim poticajima“.
Zoltan Aldott, predsjednik NO Mola, primjećuje napredak u komunikaciji državnih institucija s poslovnim svijetom, „to je važno ali nije dovoljno. Nedostaje suradnja na razini općina, ovako se usporavaju investicije. Sada je problem postalo i tržite rada, a naročito sezonalnost. Trebamo mobilnije tržište rada i manje troškove radne snage. I oporezivanje radnika treba drastično mijenjati, u Mađarskoj smo na taj način otvorili 50.000 radnih mjesta u servis centrima. Potencijala ima, to se vidi i po punim kafićima, no dobar potez bio bi drugačija porezna politika.“
Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, požali se na prekomjerne namete bankarima, kojima je regulatorni trošak višestruko veći nego u Njemačkoj, a tu je i problem s parafiskalnih nameta, pa tako Ministarstvo turizma želi bankarima višestruko povećati namete za turističke zajednice.
„Moramo ne samo dizati količinu investicija, već ii paziti da one budu kvalitetnije i omoguće ljudima veće plaće“, rekao je šef HUB-a.
Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj, kaže da strancima smeta što se Hrvati samo žale.
„Previše smo opterećeni negativnostima, iako ima puno dobrih primjera. Zašto su investicije u Međimurje ili Istru moguće, a na jugu nisu? Treba nam uredba da se lokalna zajednica ponaša u korist investitora, domaćih i stranih. Naš kapacitet za promjenu trenutno nije dovoljno velik. Hrvatska ima veliku šansu, ali nam treba politička hrabrost“, rekao je Fogec.
Upitao zašto telekom kompanija mora plaćati pravo prolaznosti optičkog kabela kroz zemlju, koje se ne plaća za vodovod i plin. „Vlasnik tako dobije više novca za pravo prolaza nego što mu kvadrat zemljišta vrijedi“, kaže Fogec.
Pogledajte video o uvođenju eura:
Interesantan postotak, točno broj koji Hdz dobiva na izborima??