Hrvatska nije poduzetnička zemlja. Jesu li uzrok tome administrativne i druge prepreke ili nesklonost građana da se upuste u poduzetničke pothvate? Podaci iz istraživanja koje je 6. veljače predstavljeno na Ekonomskom institutu Zagreb sugeriraju oboje.Riječ je o GEM (Global Entrepreneurship Monitor) reportu, globalnom izvješću o poduzetništvu u kojem Hrvatska, među sedamdesetak drugih zemalja, sudjeluje od 2002. godine (istraživanje je pokrenuto 1999.). U tim zemljama živi tri četvrtine svjetskog stanovništva, a stvaraju gotovo 90 posto svjetskog bruto-proizvoda.Hrvatski su rezultati loši, značajno ispod prosjeka. Istraživanje se u svakoj zemlji provodi na 2000 odraslih stanovnika, a ključni pokazatelj je indeks TEA (Total Entrepreneurial Activity) koji mjeri postotak ljudi koji pokreću poduzetnički pothvat ili su vlasnici/manageri poduzeća ne starijeg od 42 mjeseca, koje isplaćuje plaće.
U 2012. godini hrvatski je TEA indeks bio 8, dok je prosjek ispitivanih zemalja bio šezdesetak posto viši – 13. Naravno, u zemljama s razvijenim poduzetništvom indeks je više od dvostruko viši.Zanimljivo, u odnosu na godinu prije indeks je neznatno porastao, no ne treba se zavaravati. Riječ je o porastu broja poduzetnika iz nužde. Naime, istražuje se koliko je poduzetničkih pothvata pokrenuto iz nužde a koliko je posljedica uočenih prilika. Unatoč tome što postotak ljudi s poduzetničkim namjerama raste, i kreće se već oko trećine, percepcija o prilikama dramatično pada, sa 44,4 prije krize na 17 u 2012. U svijetu se indeks prilika drži na oko 40. Omjer poduzetnika koji vide priliku i onih iz nužde u Hrvatskoj je pao ispod dva, dok je u Sloveniji na 9, a u Švedskoj iznad 12.Ipak, postoji pokazatelj po kojem je Hrvatska iznad prosjeka.
Riječ je o strahu od promašaja. Unatoč značajnom padu u odnosu na godinu prije još uvijek je strah od promašaja u Hrvatskoj na 36 a u ostalim je zemljama na 32 prosječno. Zajedno sa strahom sve je lošiji i pokazatelj o sposobnostima za pokretanje posla.Sve to ne čudi. Jedan od razloga su obrazovne institucije koje ne razvijaju sposobnosti za prepoznavanje prilika, kažu istraživači. U usporedbi s drugim zemljama poduzetništvo u Hrvatskoj obeshrabruju odnos medija prema poduzetništvu, predodžba o poduzetništvu kao (ne)dobrom izboru karijere i percepcija o (lošem) statusu poduzetnika u društvu. Po svim tim pokazateljima Hrvatska zaostaje. Ne postavlja prepreke samo administracija, nego je negativan opći odnos društva prema poduzetništvu.No, ako je riječ o administraciji, čak i iz najsofisticiranijih institucija, kao što je Hrvatska narodna banka, dolaze neprimjerene riječi o “hazardu” onih koji preuzimaju rizik u obliku u kojem im ga nameće loš zakon (čiju promjenu HNB ne inicira), i – još gore – opetovano se savjetuje da se financiraju pothvati koji su dosad preživjeli krizu, a zanemaruje da gospodarstvo restrukturiraju nova poduzeća koja uspijevaju rasti. Što tek očekivati od drugih?Sasvim očekivano, situacija s inovativnošću je tragična i pogoršava se, kao i niz drugih sličnih pokazatelja.
No, pri kraju, ipak postoji pokazatelj kojem – iako je i sam loš – vrijedi posvetiti još malo pažnje, barem zato što dosad nije istican. Riječ je o poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika. U Hrvatskoj je taj indeks na 4,4, nizak u usporedbi sa Danskom i Švedskom gdje je iznad 15 odnosno 16 posto. Slaba je utjeha što su Španjolska (2,7) i Grčka (1,6) još lošije. Pitanje je naravno koliko su hrvatski zaposlenici uopće motivirani na poduzetništvo s obzirom na odnose u hrvatskim javnim i privatnim poduzećima. Neformalno, jednom smo najvišim predstavnicima vlasti ponudili istraživanje o tržištu rada unutar hrvatskih firmi, i vertikalnoj mobilnosti no reakcija nije bila ni znatiželja a kamoli interes.GEM istraživanje u Hrvatskoj provodi CEPOR (Centar za politiku razvitka malih i srednjih poduzeća i poduzetništva) a predstavila ga je profesorica Slavica Singer.
Istaknula je da korelacija između poduzetničke živosti i gospodarske razvijenosti pozitivna. Razvijeniji su poduzetniji i obratno. Naravno, uz nijanse, da je riječ o inovativnom poduzetništvu a manje o poduzetništvu iz nužde (muke). Uostalom, za 2012 godinu indeks BiH je identičan hrvatskom. Istraživanje za 2013. godinu u kojoj je Hrvatska ušla u EU bit će predstavljen u sljedećih mjesec dana a rezultati su – lošiji.
Ipak ima nade što i pokazuje Sajam Mladih Poduzetnika odakle fotografija i potjeće.