Zvuči kontradiktorno jer im je i kvartalni rezultat opet gadno skliznuo, no menadžment Deutsche Banka poručuje: prvi put nakon 2014. godinu bi mogli završiti u plusu. Njemački je bankarski div jučer obznanio rezultat trećeg kvartala u kojem mu je dobit pala 65 posto, na 229 milijuna eura, i odmah srušila vrijednost dionice.
Banka izdvaja veliki novac za otpremnine, nakon što su od početka godine otpustili 700 zaposlenika i najavili još 1700 otkaza do kraja godine. Petogodišnjim planom otpuštanja koji bi trebao završiti 2022. srezat će broj radnika za ukupno 15.000, a program restrukturiranja predviđa i povlačenje s brojnih tržišta: Argentine, Čilea, Meksika, Perua, Urugvaja, Danske, Finske, Norveške, s Malte i Novog Zelanda.
Za troškove restrukturiranja i otpremnina u prethodnom su kvartalu izdvojili 103 milijuna eura, no prepolovila im se i operativna dobit, na 596 milijuna kuna. Prihodi su im pali devet posto, na 6,2 milijarde eura: niži su u odjelu poslovanja s građanima, u korporativnom i investicijskom bankarstvu, kao i u sektoru za upravljanje imovinom.
Unatoč tim trendovima, prvi čovjek DB-a Christian Sewing poručuje da je aktualni (i nimalo ohrabrujući) rezultat još jedan korak na putu prema održivom profitabilnom poslovanju. Štoviše, tvrdi da će, nakon tri godine gubitaka, 2018. završiti u plusu. Kao argument, navode blago povećanje stope adekvatnosti kapitala (CET1 capital ratio) na kraju trećeg tromjesečja na 14 posto, rast broja klijenata u “retailu”, ponajprije u podružnici Deutsche Postbank, povećanje plasmana te vodeću ulogu u uvrštenju dionica u kotacije najvećih burzi u Europi i Njemačkoj.
U Sewingove menadžerske sposobnosti polažu se velike nade, nakon odlaska Johna Cryana. Upravo je on, uz klasičan alat rezanja zaposlenika, donio odluku o povlačenju s udaljenih financijskih tržišta i vraćanju fokusa na poslovanje u Europi i na domaćem tržištu. Lani je DB zabilježio 438 milijuna eura gubitka, 2016. je minus bio 1,4 mlrd. eura, a 2015. 6,4 mlrd. eura. Međunarodni monetarni fond 2016. ih je proglasio najrizičnijom bankom na svijetu. Istodobno, 2015. su isplatili 2,4 mlrd. eura, a 2017. još pola milijarde bonusa.