Splitska banka četvrti je put promijenila vlasnika i do ljeta 2018. očekuje je integracija s OTP-om. Što će ona donijeti, govori predsjednik uprave Slaven Celić koji je dosad bio član uprave OTP banke.
Jesu li najvažnije stvari već definirane: budući menadžment, višak zaposlenika, sjedište, ime?
Nakon što integracija završi, financijsko tržište u Hrvatskoj dobiva jakog igrača, četvrtu banku na tržištu s više od 10 posto udjela. Upravo zbog te činjenice nijedna od ovih odluka nije donesena unaprijed, već će ih definirati integracijski proces. Postavili smo sebi ambiciozan plan da već u ljeto 2018. funkcioniramo kao jedinstveni entitet. Banka koja nastane imat će svoju organizaciju, dakle nema kopiranja postojećih organizacijskih struktura, već moramo stvoriti novi subjekt koji će na najproduktivniji način obavljati svoju ulogu.
U proces su uključene i etablirane konzultantske kuće jer nam je želja da u novoj organizaciji i menadžmentu rade najbolji ljudi iz obje banke. Nova organizacija će definirati i broj zaposlenika potrebnih za optimalno funkcioniranje. Što se tiče imena, ni tu odluku nismo donijeli naprečac, već uskoro planiramo započeti s opsežnim istraživanjem tržišta čiji rezultati će biti temelj za odluku. Sjedište je također još otvoreno pitanje, ali smatram da to i nije najbitnija stvar. OTP banka, iako sa sjedištem u Zadru, funkcionira na način da su različite funkcije raspoređene po gradovima gdje su bila sjedišta manjih banaka čijim je spajanjem nastala.
Hoće li biti većih otpuštanja i jesu li “rezervirana” samo za Splitsku banku?
U obje je banke oko 2500 djelatnika. Koliko će točno imati integrirana banka u ovom trenutku ne znamo, ali smo svjesni činjenice da će doći do racionalizacije – i broja poslovnica i zaposlenika. OTP grupa podjednako gleda na sve zaposlenike i tu nema nikakve razlike s obzirom na to iz koje banke dolaze, isključivo će se voditi računa o kvaliteti koju nude. Uz prirodni odljev koji očekujemo u obje banke, primijenit ćemo sustav zbrinjavanja koji će biti stimulativan i povoljniji od tržišnih prosjeka.
Koristi li konkurencija ovo vrijeme u kojem su mnogi budući detalji poslovanja još nepoznati za akviriranje vaših zaposlenika ili klijenata?
Na tržištu koje je ovako visoko konkurentno konkurencija nikada ne miruje! Tako ne mirujemo ni mi nudeći klijentima inovativne proizvode po konkurentnim cijenama. Što se tiče djelatnika, određena fluktuacija je uvijek prisutna, ali ništa što bi odudaralo od uobičajenoga.
Već ste krenuli u vizualno rebrendiranje poslovnica i bankomata, crvena i crna postale su zelena.
Moramo, ako hoćemo da se sve obavi u planiranom roku. Do sredine ljeta planiramo završiti proces promjene logotipa i oznaka.
Klijente je nedavno dočekala i prva pozitivna promjena – mogu podizati novac na bankomatima obje banke bez naknade, a i prije službene kupoprodaje moglo se primijetiti da su, recimo, kamate za veliki broj kredita usklađene... Što klijenti mogu dalje očekivati po tom pitanju?
Spajanjem Splitske i OTP banke stvorit će se jedan od najznačajnijih igrača na tržištu, s izraženim potencijalima za daljnji rast. U takvim okolnostima očekujem dodatno jačanje konkurencije od čega će klijenti zasigurno profitirati kroz ponudu boljih i kvalitetnijih proizvoda i usluga po atraktivnijim cijenama.
Kako gledate na prijedlog guvernera o “fiksiranju” kamate varijabilnih kredita?
Takav prijedlog treba gledati u kontekstu činjenice da su trenutačno kamatne stope na europskim financijskim tržištima na rekordno niskim razinama. Iako za sada ne vidimo realni rizik od (pre)brzog i (pre)naglog povećanja referentnih kamatnih stopa, činjenica je da će se monetarna politika unutar eurozone morati “normalizirati” u dogledno vrijeme.
Bez obzira na očekivanja o postupnom rastu referentnih kamatnih stopa, valja uzeti u obzir i činjenicu da se očekuje smanjenje premije rizika za Hrvatsku zbog očekivanog poboljšanja kreditnog rejtinga, a pogotovo u slučaju realizacije planova o prihvaćanju eura u srednjoročnom razdoblju. Naravno, manja rizičnost u konačnici znači i niže kamatne stope.
Komplicirani odnosi Mađarske i Hrvatske, vezani ponajprije uz Inu, opterećuju na neki način i ovu transakciju, s obzirom na to da je Sándor Csányi, čelnik OTP-a, visoko pozicioniran i u MOL-u.
Nekako su među susjedima i u svakodnevnom životu odnosi uvijek najkompliciraniji, mogli bismo se našaliti. Ozbiljno, mi u našem poslovanju nismo nikada osjetili na hrvatskom tržištu bilo kakvu prepreku ili opterećenje vezano za ovu temu. Uostalom to su odvojeni poslovni subjekti i ja sam mogu komentirati i odgovarati isključivo o firmi u kojoj radim, a to je banka.
Zanimaju li OTP nove akvizicije na tržištu?
Kada je OTP grupa ušla na hrvatsko tržište, upravo je gospodin Csányi i istaknuo ambicije da osvoji najmanje 10 posto udjela. Takav skok samostalnim rastom u ovim tržišnim uvjetima nije bio moguć… Sada smo na više od 10 posto i naravno da nam je želja daljnji rast, ali ponajprije smo koncentrirani na organski rast nove banke koju stvaramo.
Ovo je mađarska banka koja je na naše tržište došla zajedno sa MOL-om i preko koje MOL izvlači izINA-e i Hrvatske sredstva. U roku od sedam dana nakon dolaska MOL-a , postala je službena banka preko koje MOL posluje. Isto tako radi i u BiH izvlači novce iz INA-e