Do svibnja više zahtjeva za isplatu plaća u stečaju nego cijele 2009.

U prvom dijelu godine trgovački su sudovi primili 499 prijedloga za pokretanje stečajnih postupaka, za trećinu više nego u istom razdoblju prošle godine. Državna Agencija za osiguranje radničkih potraživanja primila je od 1. siječnja do 25. svibnja 2010. više zahtjeva radnika za isplatu zaostalih plaća nego cijele 2009. godine.

Simboličan broj

Stečaj kao izlaz iz dužničke krize posebno je primjetan na području Bjelovara, Rijeke, Slavonskog Broda i Varaždina gdje je broj prijedloga veći od 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Osim Peveca, koji je zaposlio trgovačke sudove na više lokacija, u stečaj su otišli Dalit iz Daruvara, Moslavina iz Čazme, Đakovština, GP Dubrovnik i mnogi drugi. Visoki trgovački sud kaže da u ovom trenutku vode 709 različitih stečajnih postupaka, od kojih 96 s pečatom otvorenih u 2010.

Bez obzira na njihovo povećanje, broj stečajeva još uvijek je simboličan u odnosu na broj potencijalnih kandidata. Po slovu zakona prijedlog za stečaj treba se pokrenuti u svakoj tvrtki koja ne plaća dulje od mjesec dana, a u takvoj situaciji nalazi se 28 tisuća tvrtki sa 47 tisuća zapsolenih radnika. Njihove neplaćene obveze dogurale su na 23 milijarde kuna te su 50 posto veće nego prije godinu dana. Država je najveći vjerovnik sa 11,5 milijardi kuna nenaplaćenih poreza i doprinosa, ali nijedna Vlada dosad nije išla đonom na dužnike već ih je puštala da se guše u dugovima, zajedno sa njihovim vjerovnicima.

Tri minimalne plaće

Osim što se iznova priprema plan sanacije višegodišnjih dužnika, koji uključuje pretvaranje poreznih dugova u vlasničke udjele, Vlada je najavila i promjenu stečajnog zakona da bi smanjili troškove stečajnog postupka i ubrzali njihovo trajanje. Vlada će vjerojatno morati dodatno posegnuti i u proračun kako bi ojačala budžet Agencije za osiguranje radničkih potraživanja. Ta je Agencija, kaže njezina ravnateljica Vesna Vitez, do 25. svibnja primila 2847 zahtjeva radnika za isplatu plaća i drugih obveza.

Prema zakonu, radnicima čije tvrtke odu u stečaj država isplaćuje tri minimalne plaće, minimalne naknade za bolovanje, naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u visini polovine minimalne plaće, polovinu zakonom propisane otpremnine te najviše do jedne trećine pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Članovi uprava nemaju pravo na te isplate.

Ove godine Agencija je isplatila oko 26 milijuna kuna, a do 10. lipnja još 6,5 milijuna kuna otići će u Bjelovar za Pevecove radnike u stečaju. Sredstva za isplatu radnika osiguravaju se u proračunu. Prije krize, 2007 godine, za radnička je potraživanja isplaćeno 12 milijna kuna, lani su te obveze skočile na 43 milijuna kuna.

Ove se godine očekuje još veća svota. Božica Jurec, sindikalna pravna zastupnica u Bjelovaru, kaže da su za većinu radnika to i jedina sredstva koja dobiju, jer propale firme nemaju imovine iz koje bi se radnici mogli naplatiti. Ako nemaju pravo na otpremninu i druge naknade, po radniku se isplaćuje oko 6300 kuna. Stečaj nad Pevecom otvoren je 24. 12. 2009., a procedura kojom se dokazuje pravo na isplatu traje gotovo pola godine.