Nagodba vjerovnika Agrokora je dogovorena. Nikakav dokument, naravno, još nije potpisan, ali privremeno vjerovničko vijeće, koje se sastoji od predstavnika Sberbanka, Zagrebačke banke, Knighthead Capital Investmenta te dva predstavnika dobavljača, dogovorilo se o nagodbi u Agrokoru. Njihov dogovor podržale su i VTB bank i Atlantic grupa. Nagodbom je dogovorena raspodjela vlasničkih udjela u novom Agrokoru, otplata dugova od 1,6 milijardi eura koji ostaju kao zaduženje novog društva i položaj svih vjerovnika. Dogovor će se ugraditi u plan nagodbe u kojem bi za nekoliko dana morali biti i službeno definirani svi detalji, a tada će se i sudu poslati tablica s isplaćenim tražbinama kako bi Trgovački sud mogao odrediti tko ima pravo glasovanja.
Rusi ipak ispod 50%
Novi Agrokor, na koji se prenosi sva imovina koncerna, imat će jednostavnu vlasničku strukturu u kojoj će prevladavati ruske banke. Sberbank i VTB bank imat će ukupno više od 46 posto vlasništva u koncernu. Sberbank ipak neće ući u roll-up kredit s 80 milijuna eura, kako se najavljivalo, a dogovoreno je da će Agrokor preuzeti 18 posto udjela u Mercatoru koji posjeduje ruska banka, ali će Rusi za te dionice dobiti samo 1,6 posto novog Agrokora. Na taj će se način udjel dviju ruskih banaka zadržati ispod 50 posto.
Domaći dobavljači dobili su najviše, a mogu to zahvaliti Marici Vidaković koja je čvrsto branila njihove interese. Naime, prokuristica Kraša izborila se za naplatu starog duga, graničnog duga, a u posljednjem trenutku čak i za povoljne uvjete naplate mjenica s regresnim pravima. Na početku procesa, kada je Udruga dobavljača tek formirana, Marica Vidaković tvrdila je da će se izboriti za to da otpisi potraživanja ne budu veći od 20 posto u dijelu naplate robe i usluga, a nikako veći od 30 posto za financijske tražbine dobavljača. U tome je i uspjela. Dobavljačima su isplaćena 494 milijuna eura u posljednjih godinu i tri mjeseca, a tim su novcem isplaćena sva potraživanja 2500 malih dobavljača, među kojima i puno OPG-ova, te više od 60 posto graničnog duga i oko 40 posto starog duga. Međutim, nagodbom je dogovoreno da će dobavljači dobiti još 80 milijuna eura graničnog duga u iduće četiri godine, a 214 milijuna eura preostalog starog duga pretvorit će se u oko osam posto udjela u novoj kompaniji. Mnogi od njih bit će isplaćeni za svoje udjele, što je dogovor od početka kako se ne bi cjepkala vlasnička struktura. Dobavljači koji su imali problem regresnih prava mogu odahnuti.
Naime, s bankama i faktoring kućama dogovoreno je, kako je Večernji list i najavljivao, da se 65 posto potraživanja otpiše. Jedan manji dio tih tražbina financijski će vjerovnici naplatiti od Agrokora, a oko 30 posto će u drugom krugu naplate morati podmiriti same tvrtke dobavljači. Dogovor je postignut s vlasnicima najvećih iznosa regresnih prava – Erste bankom, Raiffeisenom i Addico bankom. Riječ je o načinu financiranja u kojem su dobavljači dizali kredite kako bi sami sebi platili robu isporučenu Agrokoru, ali je Agrokor plaćao rate tog kredita. U trenutku kada je počeo insolvencijski proces, koncern je prestao plaćati, a tvrtkama je prijetila naplata cijelog tog duga. U najgoroj situaciji pritom su bili Franck, Alca i Vindija. Izvanredna uprava dogovorila je moratorij s bankama od godinu dana pa su tvrtke dobile dvanaest mjeseci za restrukturiranje, ali taj je period sada istekao i mjenice bi bile došle na naplatu. Dogovoreno je i da se tih preostalih tridesetak posto, koliko će tvrtke same morati podmiriti, razvuče na nekoliko godina kako bi kompanije imale prostora za disanje. Francku, koji je bio jedan od većih kritičara ove nagodbe i samog procesa jer mu je prijetila naplata 340 milijuna kuna regresnih prava, ovim bi dogovorom bilo izbrisano više od 220 milijuna kuna duga. Neslužbeno se može čuti da traže i da izvanredna uprava Agrokora povuče tužbu kojom je osporila kredit koji je Franck dao Agrokoru, a za koji ima založno pravo nad dijelom dionica Roto Dinamica iz Agrokor grupe.
Najveći problem ostaju osporene tražbine vlasnika obveznica. Naime, Agrokor je izdao oko 900 milijuna eura obveznica, a točno 223 milijuna eura tih tražbina refinancirano je roll-up aranžmanom, što znači da će biti potpuno naplaćene. S druge strane, nakon što je Adris grupa u partnerstvu s Alcom osporila jamstva vlasnicima obveznica, oni nemaju pravo glasa za nagodbu, a tek će kroz parnicu moći dokazivati svoje tražbine. Adris grupa, kojoj su u nekoliko navrata nudili dogovor, ne odustaje od svojega stava da će do kraja braniti “jednakopravnost svih vjerovnika Agrokora i ustrajati na pravnoj zasnovanosti cijelog procesa”. Adris potražuje milijardu kuna, ali i dalje ne pristaje na ponude o naplati do 30 posto duga. Premda dio medija spominje i da bi Trgovački sud mogao odobriti glasovanje vlasnika obveznica, to je teško očekivati. Za nagodbu će na kraju imati pravo glasovati samo trećina ukupnih tražbina s početka procesa, zbog taktičkih osporavanja, djelomične naplate i ostalih okolnosti koje su pratile taj vrlo kompleksan proces.
Dogovor s Agramom
Nagodbe ne bi bilo da u posljednji trenutak nije postignut okvirni dogovor s Agram Investom koji je osporavao jamstva na kojima se temeljila nagodba, odnosno model namirenja. Agram će povući osporavanja, a zauzvrat će ga novi vlasnici nakon nagodbe isplatiti tako da će Agrokor od njega kupiti 51 posto Agrolagune. Time se nagodba zaokružila, a novi će vlasnici morati pronaći način za održanje tvrtke na životu
– Imamo dvotrećinsku suglasnost vjerovnika. Zasad na nagodbu nisu pristali Agram, Alca i Adris. Čelni čovjek Agrama Dubravko Grgić pristao je na dogovor, a u tijeku dana očekuje se da ćemo to postići i s Alcom. Ostao je samo Adris, koji je očekivao više nego što su mogli dobiti – rekao je izvanredni povjerenik Fabris Peruško.
Nitko tu nije dobro prošao osim Todorića.