– Bit ću drastičan i govoriti da imamo bijelu Hrvatsku, koja posluje transparentno, plaća sve obveze prema zaposlenicima, državi. Ali isto tako građani i poslovni svijet itekako dobro znaju da dio poslovnih subjekata ili građana posluje u sivoj ili crnoj zoni – rekao je na okruglom stolu o poreznoj reformi predsjednik uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi spominjući paradigmu dvije Hrvatske.
Upozorio je na sivu ekonomiju i isplatu plaća radnicima na crno pa onda ispada da su oni koji kuharu i konobaru dijelom plate na crno učinkovitiji i konkurentniji.
– Pozivam Poreznu upravu da u tome ima jednaki aršin prema velikima i prema malima. Nama ne trebaju dvije Hrvatske jer su dvije Hrvatske, legalna i nelegalna, neodržive – istaknuo je i dodao je da je i uloga Državnog inspektorata da ispravlja anomalije.
Ministar financija Zdravko Marić odbacio je tvrdnje o poreznoj presiji i rekao da porezni inspektori dobro rade svoj posao.
Zaštita urednih obveznika
– Naša je zadaća zaštititi porezne obveznike koji uredno ispunjavaju svoje obveze. Tretman je isti prema svim poreznim obveznicima i nikome se ne povlađuje. Jednako tretiramo sve porezne obveznike – istaknuo je Zdravko Marić.
Na okruglom stolu govorilo se i o negativnim migracijskim trendovima.
VIDEO Zdravko Marić na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo
Predsjednik uprave Podravke Marin Pucar kazao je da plaće polako rastu, a želja da dosegnu 1000 eura trebala bi se u sljedeće tri godine i ostvariti. Ako se to ne riješi, upast ćemo, boji se, u negativnu spiralu. To ni Podravka ni gospodarstvenici ne mogu sami, istaknuo je Pucar koji se nada da će gospodarski trendovi biti pozitivni kao i dosad i smatra da treba širiti optimizam, čak i više nego prije. Iznos za koji ih država porezno rastereti prenose na primanja zaposlenika. No, kako rastu primanja, rastu i očekivanja.
– Bit ću najsretniji kad prosječna plaća u Hrvatskoj bude na razini 1000 eura – priznao je M. Pucar.
Marko Remenar iz Adris grupe ocijenio je da su prva tri kruga poreznog rasterećenja bila jako dobra, ali prostor za još veće rasterećenje postoji. Govoreći o diferencijalnim stopama PDV-a, naglasio je da je turizam de facto izvozni segment gospodarstva. – Mi smo u tom segmentu svog poslovanja na globalnom tržištu – kazao je Marko Remenar. Konkurentske zemlje poput Grčke i Turske se vraćaju, a zahvaljujući nižem PDV-u konkurentnije su od Hrvatske.
VIDEO Emil Tedeschi na konferenciji Hrvatska kakvu trebamo
Govoreći o turizmu, Emil Tedeschi rekao je da turizam zahtijeva jako mnogo ulaganja i obrazovanja, a problem kod nas nisu samo cijene, već i to što za te cijene nudimo. Danas gotovo svatko misli da se može baviti turizmom i ugostiteljstvom, a brojne usluge koje se nude nisu primjerene.
– Neki će u turizmu i propasti i moraju propasti jer ne nude adekvatnu uslugu za tržišnu cijenu i tu neće pomoći ni BPD od nula posto – smatra Tedeschi.
Ministar Marić upozorio je da turizam ima svoju perspektivu kroz produljenje sezone, ali i kroz povećanje ponude. Napomenuo je da se vidi poboljšanje na tom planu, a neki su prerano ovu sezonu ocijenili kao lošu. Rekao je da su kod privatnih iznajmljivača pokušali napraviti iskorak.
– U poreznom sustavu oni su zaista prepoznati, to je najmanje oporezivi dio poreznog sustava u cjelini. A kako smo prepustili lokalnim jedinicama prihod od poreza na dohodak, dali smo im mogućnost da to sami reguliraju. Rezultat toga znamo i sami – istaknuo je Marić i dodao da u dobrim vremenima treba ubrzavati reformske iskorake i dobro se pripremiti.
Stabilnost i sigurnost
– Dobra vremena trebamo koristiti za ambicioznije reforme kako bismo bili čvršći u lošijim vremenima – složio se i Remenar koji je izrazio zabrinutost daljnjim tijekom porezne reforme u predizborno vrijeme koje bi moglo usporiti pozitivne procese.
Ne treba bježati od uvoza strane radne snage, rečeno je na okruglom stolu. Širi se strah od migranata, stranaca i različitosti.
– Mi smo društvo koje ulazi u zreli, loš konzervativizam u smislu straha od drukčijeg. Mislim da treba upravo suprotno. Zbog atmosfere svađe, tema koje nisu normalne za 21. stoljeće i tema koje ne nude nikakvo svjetlo na kraju tunela ljudi u najboljim godinama, obrazovani, odlaze. Mali Estonac, kad se rodi i stasa, ne gleda granice svoje zemlje kao svoj tor i kao područje svoga djelovanja. Nažalost, naš potomak, mali građanin Hrvatske, nekako u prosjeku najčešće gleda da u okviru ovih granica počinje i završava neka gospodarska, poduzetnička aktivnost – istaknuo je Emil Tedeschi i zaključio da je Hrvatska malo tržište za većinu poduzetnika pa se treba okrenuti prema van. Osim toga, građani se ne iseljavaju samo zbog većih plaća nego i zbog stabilnosti, sigurnosti i kvalitete života.
Čitaj: "dobra vremena treba iskoristit za pošteno nakrast se." A kad dođe kriza onda do zadnjeg trena kožu gulit i na kraju raspust vlade na tri mjeseca da se ekonomija oporavi. Onda opet sve ispočetka.