Porezna rasterećenja

Pogodnosti koje će zaustaviti iseljavanje

Zdravko Marić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
03.09.2019.
u 20:10

Neoporezive ili rashodno priznate mjere u ICT sketoru bit će iskorištene u cijelosti

ICT industrija konačno je dočekala da se njihovi prijedlozi i inzistiranja kada se rad o dodatnim benefitima za djelatnike ostvari. Na snagu je stupio Pravilnik o porezu na dohodak s novitetima i pogodnostima za zaposlene.

Upornost lobiranja i objašnjavanja ministrima o ulozi IT-a u društvu kao i problemi s kontinuiranim nedostatcima kvalitetnih zaposlenika, urodili su plodom. Usto ICT organizacije i udruženja poput HUP-ICT-a i CISEx-a nisu radili samo za sebe i svoju branšu, mjere koje su predlagali bile su cjelovite i odnosile su se na sve radnike i djelatnosti.

Za sada na snagu stupaju mjere koje su regulirane Pravilnikom, dok dio poreznih promjena kreću početkom 2020. godine. Kada se radi o mjerama koje su već stupile na snagu iz IT-a ih unisono pozdravljaju. A radi se o neoporezivim primicima za trošak smještaja za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije i trošak prehrane do 12.000 kuna godišnje za sve radnike na temelju vjerodostojne dokumentacije ili novčana naknada za prehranu do 5000 kuna. Troškovi redovne skrbi djece radnika predškolske dobi, također postaju neoporezivi dio, a usto neoporezivi dio tuzemnih dnevnica za službena putovanja porasle su na 200 kuna sa sadašnjih 170.

Ove mjere nisu pravo, niti ih se može prisilno provoditi, no iz IT industrije tvrde jamačno će ih primijeniti u svim dijelovima i u potpunosti. Ono što su IT-jevci tražili u okviru HUP-ICT udruge pod nazivom 5 malih mjera, za sada su dio dobili. Ono što su još tu tražili jest da se kao porezni rashod prizna stambeni kredit radnika te neoporezivi bonusi u vidu dionica i udjela za tvrtke do određene veličine, neoporezivi iznosi 2-3 nagradne plaće godišnje. Prema iskazu HUP-ovaca sve te mjere mogu utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika. HUP-ICT predviđa da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju.

Valja reći, također, da dio dobrobiti po ICT kreće od nove godine, no jednako tako iz CISEx-a upozoravaju, da smanjenje PDV-a, kao porezne olakšice na dio radnika i dobnih skupina ne smatraju korisnim i posljedično dobrim za tržište rada.

Komentara 2

AN
antonelić
21:32 03.09.2019.

mislim da bi najvažnija mjera za zaustavljanje iseljavanja mladeži bila povećanje povratne naknade za pet ambalažu sa 50 lipa na 1 kunu po boci ... to bi nam podiglo bedepe za 3-4 % , poskočio bi nam rejting , povećala bi se produktivnost za 100 % , smanjila bi se nezaposlenost , otvorilo bi se novih 38000 radnih mjesta u sektoru branja boca te bi ušli u eru blagostanja kao što je najavila dr.kolinda ... mnogi mladi hrvati bi se vratili iz pečalbe te bi nam se digao i natalitet ... ajde plenki , diži naknadu ...

TI
Tirano
23:14 03.09.2019.

Prema svakom građanu u RH isto važeći Zakoni bez benefita ikomu, smanjilo bi odlazak mladih! Tim mladim ljudima dodijale su priče oko smanjenja ovog poreza, toplog obroka itd! To su "farse"! Neka se stambeno zbrinu mladi i dajte im da zarade neku normalnu plaću, ništa više i to je cijela velika "mudrost" ostanka? Kako da kupe stan, a nemaju za bankarski kredit jer nisu dovoljno plaćeni za rad? O sigurnosti rada što gubiti vrijeme pisanjem? Zna li g. Marić koliko Hrvatska ima praznih državnih i gradskih stanova?! Dovoljno da riješi pitanje stana svim mladim osobama u RH? No, nitko ne plati lipu za prazan stan? Zašto? I tako bi mogli pisati do sutra! Ako želite zaraditi nešto, tada "nešto morate i dati"! Zašto bi netko hodao 20 i više godina u školu, da ga se pljačka, nakon takvog ogromnog ulaganja u sebe i svoje znanje? Znanje i rad treba pošteno platiti!?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije