Domagoj I. Milošević: Macquarie želi LNG na Krku

Određivanje datuma ulaska Hrvatske u EU ohrabrilo je ulagače, ali ne moramo računati samo na one tradicionalne, nego i na one iz zemalja gdje kapitala trenutačno ima više. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević govori o konkretnim interesima potencijalnih ulagača te učinjenom u proteklih godinu dana, ali i o izvlačenju raznih afera.

Od kada ste ušli u Vladu, ne prestaju izvlačenja raznih afera. Kako se nakon gotovo godinu dana nosite s time?

Ne slažem se s konstatacijom o izvlačenju raznih afera. Toga uopće nije bilo. To što se od nekih poslovnih projekata pokušavaju napraviti afere ne čini te projekte problematičnima, to više što su isti mediji na njih prije mog ulaska u politiku i Vladu gledali pozitivno.

Jasna poruka ulagačima

Posljednja je vezana za Vladinu dodjelu zemljišta u Dugom Selu namijenjenog navodno vašoj tvrtki Cargo, a nakon čega je čak i krenula informacija da zato prodajete udjel u toj tvrtki.

Projekt Cargo Centar Zagreb započet je mnogo prije mojeg ulaska u Vladu, a svoj udio u njemu koji iznosi ukupno 11,6 %, kao i sve udjele u tvrtkama u kojima sam osnivač s mnogim drugima, jasno sam, kao i svu drugu imovinu, naveo u svojoj imovinskoj kartici. Niti sam što skrivao, niti imam što skrivati. Godinama se bavim poduzetništvom i mislim da sam oko toga bio apsolutno jasan i u skladu sa svim propisima i dobrim običajima koje treba poštovati u trenutku preuzimanja javne dužnosti. Vlada nije ni raspravljala o zemljištu u Dugom Selu, a nekome je očito u predizborno vrijeme trebala afera i podmetanje. Vlada apsolutno ništa od državne imovine ne stavlja u poslovnu funkciju bez javnih, transparentnih natječaja.

Kakve su reakcije nakon održanog foruma Invest in Croatia?

Reakcije su bile odlične. Poslali smo jasnu poruku međunarodnoj investicijskoj zajednici da su strane investicije dobro došle u Hrvatsku i da će im ova vlada, uostalom kao i svim domaćim ulagačima, biti podrška. Drugi je cilj bio razmijeniti viđenja, čuti zamjerke investicijskom okviru na kojem Vlada radi, ali i pohvale, kojih je, moram reći, bilo daleko više. Treći je cilj bio dobiti jasnu potvrdu za interes stranih ulagača u “greenfield” ulaganja u sektorima turizma, energetike, infrastrukture te proizvodnje i visokih tehnologija.

 Šeik Althani istaknuo je interes za ulaganje u energetiku. Je li izdvojio nešto konkretno?

Njegova ekscelencija šeik Althani bivši je ministar ekonomije i član uprave Qatar Petroleuma. Bio je ključni pregovarač u razvoju LNG projekata u Japanu, Južnoj Koreji, Indiji i Italiji, a Qatar je vodeći svjetski proizvođač LNG-a. Također je zainteresiran za projekte u turizmu, ali i neka druga ulaganja.

Stižu pisma namjere

Jesu li najavljena još neka konkretna ulaganja?

Najkonkretniji interes iskazan je za projekte u turizmu i energetici, a nakon foruma počela su stizati i prva pisma namjere za velika ulaganja. Primjerice, za gradnju LNG terminala na Krku za srednju Europu, za što interes pokazuje Macquarie, koji bi u projektu sudjelovao s domaćim javnim tvrtkama. Od nekih stranih ulagača najavljena je i gradnja termoelektrana na plin, čime bismo smanjili ovisnost o uvozu električne energije. Posebno me obradovao nedvosmislen interes za nova ulaganja u proizvodnju i visoke tehnologije, orijentirane na izvoz. Kada nam predstavnik General Electrica javno kaže da ne vidi razlog zašto Hrvatska ne bi bila platforma za proizvodnju i izvoz pojedinih proizvoda na globalno tržište, mislim da trebamo biti zadovoljni.

Jesu li potencijalni ulagači kao prepreku iznijeli i izbore koji slijede?

Nisu, svima je bilo jasno da su sva ulaganja, mala i velika, domaća i strana, interes Hrvatske i svih njezinih građana.

Datum za EU – poticaj

Na forumu se čulo da ne žele slušati ponavljanje priča oko korupcije.

Svi su jasni da su borba protiv korupcije i kriminala te transparentni međunarodni natječaji jedan od preduvjeta za ozbiljne ulagače i dugoročne projekte. Kao što vjerojatno strane ulagače ne trebamo dalje upozoravati što smo prošli, mislim da je nužno domaćoj javnosti ponavljati koliko je za konkurentno gospodarstvo i napredak cijelog društva važna borba protiv korupcije koju je pokrenula predsjednica Vlade.

Mnogi vam zamjeraju da u godinu dana niste napravili ništa konkretno.

Ne znam što bi to u devet mjeseci trebalo biti mnogo, ali pokrenuto je više od 20 milijardi kuna javnih projekata, od Luke Rijeka preko Zračne luke Zagreb do Brijuni Rivijere, a ne treba zanemariti ni novi investicijski ciklus javnih poduzeća, HEP-a, Plinacra, Janafa koja su unatoč krizi financijski konsolidirana i postaju pokretač cijeloga gospodarstva. Treba nadodati i oko sto privatnih projekata vrijednih više od 45 milijardi kuna u različitim fazama realizacije kao što su Pliva, Calcit, Calzedonia, DIV, Marlera-GTC, Pharmas, Violeta, dominantno proizvodne investicije.

Jesu li ulaganja sada posebno bitna zbog krize?

Ulaganja su svakako jedan od ključnih pokretača ubrzanja gospodarskog rasta te put do novih, dugoročno održivih radnih mjesta. U šest mjeseci ulaganja su bila dvostruko veća nego prošle godine.

Treba naglasiti i fiskalnu konsolidaciju i štednju koju provodi Vlada, podršku privatnom sektoru koju trebamo poticati i razvijati te daljnje jačanje snage i uloge HBOR-a i snižavanje kamata, smanjivanje troškova poslovanja, primjerice smanjivanjem svih parafiskalnih nameta. Mali je to dio izbornog programa HDZ-a, koji uz mnoge druge konkretne mjere jamči oporavak gospodarstva i realizaciju strateških odrednica koje je Vlada već postavila. Upravo je koherentnost programa te njegova mjerljivost osnovna razlika između našeg i programa koji nudi Kukuriku koalicija.

Je li i određivanje datuma za EU ohrabrilo ulagače?

Određivanje datuma iznimno je važan trenutak za daljnji rast ulaganja, posebno “greenfield”. Ne treba zaboraviti ni pristup strukturnim fondovima EU. Kapitala ima, to je potvrdio i prošlotjedni Forum, ali naglašavam da uz naše tradicionalne europske i američke partnere očekujemo nova ulaganja iz Indije, Kine, Turske, s Bliskog istoka, iz Rusije...