Doznajemo tko ima pravo na tri minimalne plaće od države

Upravno vijeće Zavoda za zapošljavanje sutra će dati zeleno svjetlo na uvjete pod kojima će država isplaćivati minimalne plaće pogođenim tvrtkama. Točan broj takvih tvrtki i radnika još nitko ne zna, a procjene idu i do brojke od 400.000 ugroženih radnih mjesta. Za ovu mjeru država planira izdvojiti između četiri i pet milijardi kuna! U dokumentu stoji da pravo na potpore imaju poslodavci iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, poslodavci iz prijevoza i skladištenja, radno intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije i to tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj, te svi poslodavci koji ne smiju raditi zbog odluka stožera civilne zaštite kao i ostali poslodavci koji mogu dokazati da su im zbog koronavirusa nastupile posebne okolnosti na poslovanje.

Isplata minimalne plaće bit će do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, i to 3250 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu te 1625 kuna za nepuno radno vrijeme. Mjera se ne odnosi na državne tvrtke i tvrtke u vlasništvu lokalnih jedinica, odnosno tamo gdje je vlasnički udjel države najmanje 25 posto, izuzev tvrtki iz prerađivačke industrije. Tko već sad koristi neke državne mjere vezane uz plaće zaposlenih mora zamrznuti korištenje tih mjera i odlučiti što im je povoljnije. Obrasci na webu HZZ-a Jedan je od kriterija koji je postavljen da mjeru ne mogu koristiti početnici koji su registrirali poslovni subjekt unazad 12 mjeseci i koriste sredstva za samozapošljavanje, no mogu mikropoduzeća i obrtnici kod kojih je zaposleno do 10 radnika.

Poslodavcima je za vrijeme korištenja mjere zabranjeno zapošljavati strance. Potpora će se odobriti i tvrtkama koje su otpuštale u razdoblju od 1. do 20 ožujka. Otkaza je ovaj tjedan bilo najviše u ugostiteljstvu. Petak 20 ožujka ostavljen je kao rok nakon kojega će država provjeravati broj zaposlenih od toga dana do dana predaje zahtjeva za potporu. Minimalac na teret države neće dobiti tvrtka ako je postotak pada zaposlenosti veći od 40 posto kod poslodavaca koji zapošljavaju deset radnika, zatim ako je veći od 20 posto za mala poduzeća, 15 posto za srednja poduzeća i 10 posto za velikog poduzetnika.

U provjeru neće ulaziti istek ugovora na određeno vrijeme, odlazak u mirovinu ili otkaz skrivljenim ponašanjem. Dakle, ako tvrtka zapošljava deset radnika neće moći dobiti novac ako otpusti više od četiri radnika. Korisnici potpora birat će se preko javnog poziva, a poslodavci iz spomenutih sektora trebaju opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta, i to pad prometa (prihvatljiv je pad veći od 20 posto), otkazivanje rezervacija, kongresa, seminara, zatim otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi, nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina, repromaterijala, strojeva, alata, nemogućnost takvih narudžbi i slično. Poslodavac također mora navesti što je sve poduzeo da bi očuvao radna mjesta.

Za dodjelu potpore potrebno je ispuniti i dokazati jedan od navedenih razloga. Tvrtke i lokali kojima je zabranjen rad trebaju samo dostaviti presliku odluke stožera o zabrani rada. Zahtjevi će se od ponedjeljka predavati on-line, svi će obrasci biti na stranicama Zavoda za zapošljavanje.

Provjera broja zaposlenih

Svi koji dobiju potpore za zapošljavanje moraju održati broj zaposlenih utvrđen na dan podnošenja zahtjeva u dvostrukom vremenu od korištenja potpore. Za mjesec dana potpore zaoslenost mora biti ista dva mjeseca. Za svaku osobu koju ne zadrži u dvostrukom trajanju od vremena korištenja potpore poslodavac će morati vratiti isplaćene plaće uz kamatu, osim za opravdane otkaze ugovora o radu.

Zavod za zapošljavanje obvezuje se da će obraditi zahtjev korisnika u roku deset dana, ali će prije isplate sredstava provjeriti solventnost poslodavca i redovito kontrolirati broj radnika u razdoblju obveze dvostrukog zadržavanja u radnom odnosu. Podatak o broju ugroženih radnih mjesta proizlazi iz statističkih podataka o zaposlenosti u spomenutim sektorima, no to ne znači da će svi zadovoljiti spomenute kriterije ili da će tražiti pomoć države kod isplate plaća.

Kad je prvi put spomenuo ovu mjeru, premijer Andrej Plenković kazao je da poslodavcima nitko ne brani da isplate razliku do pune plaće koju su primali radnici prije izbijanja epidemije i zastoja u radu. Prema posljednjim poznatim podacima od 16. ožujka 2020., Hrvatska je imala 1,549 milijuna zaposlenih radnika te je u odnosu na stanje iz 2008. zaostatak smanjila za nekih 40-ak tisuća radnih mjesta. Koronavirus će, nažalost, zaustaviti taj trend, nadajmo se kratkotrajno.

Tema: Koronavirus

VIDEO Detalji novih strogih mjera: Nema više druženja, najviše petero na jednom mjestu!