Na 100 zaposlenih, u školstvu RH radi 2,2 ljudi. Prosjek u EU je 3,5. U zdravstvu radi 2,2, a europski je prosjek 4,7 ljudi. U javnim pak poduzećima taj je omjer 12,5:6,8 tj. skoro dvostruko nego u EU. Na 100 zaposlenih u RH 17 je zaposlenih u javnom sektoru, dok europski prosjek iznosi 17,6 ljudi.
Podaci su to Instituta za javne financije koje je danas prikazao Vilim Ribić na okrugom stolu Matice hrvatskih sindikata o stvarnim razmjerima svakodnevno prozivane javne potrošnje.
- U dvogodišnjoj medijskoj kampanji ne iznose se točni podaci, govori se paušalno i tendenciozno. Podaci Eurostata govore da je Hrvatska na 22. od 29 zemalja po javnoj potrošnji. Je li to visoko u odnosu na porezne prihode? O tome možemo govoriti - kazao je Vilim Ribić.
Upozoravajući na to kako se država prema državnoj i javnoj upravi ponaša kao maćeha, a prema javnim poduzećima kao majka, Ribić je naveo da 1250 kuna božićnice liječnicima, sestrama, nastavnicima, opernim pjevačima, zatvorskim čuvarima... predstavlja problem države, kojoj istodobno ne smetaju npr. regresi u visini između 3000 i 7000 kuna u gradskim upravama i javnim poduzećima. Tezu "radnici rade za činovnike" okreće pa pita: "Zar netko drugi zarađuje plaću medicinskoj sestri dok njeguje bolesnike u noćnoj smjeni?"
- Samo proizvodnja može pomoći rastu BDP-a, ostalo je borba socijalnih skupina - zaključak je ekonomskog analitičara dr. Žarka Primorca.
Gordan Maras iz SDP-a naveo je da je BDP na razini rasta kao 2006. godine kada je bilo 20-25 milijardi kuna proračunskih rashoda manje, što je neodrživa situacija, ali se po tom pitanju, tvrdi, ništa ne radi. Istaknuo je i kako su se od 2004. godine poljoprivredne subvencije udvostručile za dvije milijarde, a uvozi se više hrane. Uzvratio mu je ministar gospodarstva Đuro Popijač ustvrdivši da se Vladinim gospodarskim programom stvara okvir za sljedeće poteze. Naveo je niz Vladinih odluka o novim projektima, a na primjedbe o brojnim agencijama koje ništa ne rade, kaže da ih je 99 posto ustrojeno prema europskim zahtjevima i preporukama.
U javnoj upravi bitna je efikasnost, upozorava dr. Saša Drezgić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Za neodrživo stanje, po njemu, dva su izlaza: tehnokratska vlada ili MMF.
- Takvu vladu nemamo, a MMF je bolje pozvati prije nego poslije - ustvrdio je dr. Drezgić.
Damir Novotny istaknuo je da za pokretanje ciklusa rasta nije relevantno je li javni sektor velik ili mali, već su nužne investicije. Na primjeru vinogradarstva u Australiji naglasio je i važnost kooperacije javnog i privatnog sektora: tamošnja Vlada dala si je za cilj da vinogradarstvo postane jedan od najvećih izvoznika, i takvom suradnjom to su za deset godina i uspjeli.
pošaljite već jednom tog ribića u povijest čovjek ama baš ništa ne radi ima sindikalnu crkavicu od koje nemože živjet i još sve zajebava,ribiću makni se vidiš da lupetaš ko otvoren prozor vrijeme je da posjetiš druga titu na njegovom imanju