Država prvi put u suficitu, potrošila 2,75 milijardi kuna manje nego što ima

Državni zavod za statistiku potvrdio je da je opća država lani poslovala u suficitu, što je prvi višak prihoda u odnosu na rashode u Hrvatskoj. Opća država, ali prije svega proračun, na kraju godine potrošila je 2,75 milijardi kuna manje nego je uprihodila, što predstavlja suficit od 0,8 posto BDP-a. Da je ministar financija Zdravko Marić dobro pripremio proračun za 2017. te da su projekcije prihoda bile vrlo oprezne, bilo je jasno još lani, a izvrsna turistička sezona donijela je dodatni priljev novca kroz prihode PDV-a.

Vrijeme za manje poreze

Državni proračun na kraju je imao 2,5 milijarde kuna suficita unatoč činjenici da je u 2017. zbog porezne reforme smanjen i porez na dohodak i porez na dobit. Posljedično smanjio se i javni dug pa je već na kraju 2017. godine u BDP-u sudjelovao sa 78 posto, čime je u samo godinu dana pao za više od 2,6 posto. U odnosu na kraj 2015. godine, kada je Marić preuzeo ministarstvo financija, javni dug je i apsolutno niži, a znatno je korigiran i njegov udio u BDP-u. Statistika pak otkriva i jedan nepovoljan podatak, a on sugerira da su se investicije državnog sektora znatno umanjile i baš je tih oko dvije milijarde kuna manjih ulaganja pomoglo da se zabilježi pozitivan skor. Investicije, odnosno njihov nedostatak, sastavnica su hrvatskog BDP-a koja se najsporije oporavlja, a razlozi za to leže u sporijem rastu nego se bilježi u nama konkurentnim zemljama, ali i u činjenici da administrativne prepreke u Hrvatskoj svaku investiciju mogu učiniti neprofitabilnom.

Turistički sektor zasad vuče i graditeljstvo pa je u tom dijelu investicijska aktivnost visoka, ali je ipak nedovoljna da bi Hrvatsku vratila na volumene ulaganja koja su se postizala prije krize. Investicije su tako još uvijek 30-ak posto manje nego u pretkriznom periodu, a čak i kad se stavi u kontekst činjenica da se neće ponoviti investicijska aktivnost iz faze gradnje autocesta treba priznati da moramo puno raditi na privlačenju ulaganja u green-field projekte. Tu država mora iskoračiti bržim oslobađanjem lokacija za plasman ulaganja, ali i ubrzanjem strateških projekata kakav je LNG ili pak ostala energetska infrastruktura poput već pomalo zaboravljenog Plomina C.

Podaci o dobrim prihodima proračuna mogu biti i podloga za raspravu je li opet vrijeme za dodatno rasterećenje kroz smanjenje poreza. Naime, niži porez na dobit donio je na kraju veće prihode od tog poreza pa je opravdano zaključiti da je i proračun dokazao da se nižim porezima širi porezna baza i da na kraju manje donosi više. HDZ-ova Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem obećala je smanjenje opće stope PDV-a, ali to se u tekućoj godini ne treba očekivati. Ipak moguće je dodatno rasteretiti gospodarstvo kroz parafiskalne namete.

Rast od 2,8 posto prespor

Neki je poticaj gospodarstvu i ulagačima nužno učiniti kako bi se ubrzao rast BDP-a jer u eri ekspanzije svjetskog gospodarstva Hrvatska gubi utrku i zaostaje slabim rastom od samo 2,8 posto BDP-a. Prognozira nam se dakle da će ukupna domaća ekonomija u idućoj godini stvoriti manje od deset milijardi kuna novih aktivnosti, proizvoda i vrijednosti dok se u drugim zemljama poput Rumunjske rast penje iznad pet posto. Hrvatska ima priliku sad, podloga je tu i nužna je odgovornost politike da je i iskoristimo.