Javne kompanije u prva su tri mjeseca 2013. bolje poslovale nego lani. Kad se zbroje podaci o neto dobitima i gubicima, državi su ukupno u prvom tromjesečju zaradile 731,38 milijuna kuna, dok su godinu prije imale 288,31 milijun kuna minusa. Među 23 javne tvrtke (HŽ se razdvojio na tri tvrtke, op. a.) ove je godine samo šest gubitaša, dok ih je lani bilo 11. Tako je neto gubitak iznosio 148 milijuna kuna, što je četiri puta manje od 642,3 milijuna gubitaka ostvarenih lani. Treba istaknuti da je takav prevrat posljedica rasta cijene električne energije i preporoda poslovanja Hrvatske elektroprivrede. Prošle su godine u HEP-u imali oko 283 milijuna kuna minusa, a nakon tri mjeseca 2013. imali su 480,5 milijuna kuna čiste dobiti.
Popravilo se i poslovanje Autoceste Rijeka – Zagreb i Hrvatske pošte, koja je iz gubitaša prešla u grupu dobitnika s više od 47 milijuna kuna neto dobiti. Lagano su se smanjila izdvajanja za zaposlene, ali ostaje činjenica da se od 8,5 milijardi kuna, koliko su tvrtke uprihodile, oko četvrtine, točnije 1,9 milijardi, izdvaja za plaće i ostale troškove zaposlenih. – Rezultati poslovanja iz jednog tromjesečja ne govore puno, ali javna poduzeća nisu prošla kroz proces dubinskih reformi i još se bore s problemima niske efikasnosti, koji bi mogli postati veći ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, čime će se otvoriti proces liberalizacije u pojedinim sektorima, što znači konkurenciju za naše tvrtke – istaknuo je Zdeslav Šantić, analitičar SG-Splitske banke.
Ono što zabrinjava jesu podaci o ukupnim obvezama javnih tvrtki, jer su one narasle za više od tri milijarde kuna u godinu dana. Na kraju ožujka tvrtke u većinskom državnom vlasništvu u bilancama su imale 62,34 milijarde kuna ukupnih obveza, što je za 3,25 milijardi kuna više nego točno godinu dana prije.
Prihodi tvrtki narasli su za oko 630 milijuna kuna, ali 370 milijuna kuna rasta treba pripisati HEP-u, a Pošti oko 54 milijuna kuna. Ostale tvrtke imale su uglavnom lagani pad prihoda ili pak stagnaciju u poslovanju. I rashodi HEP-a su pod kontrolom pa se tri mjeseca radilo uz pola milijarde manje troškove nego u 2012. godini. Brojke s početka reformi tek su naznaka rezultata koje bi država mogla imati kada bi ovim tvrtkama upravljala na kvalitetan način.
>>Koračević smijenjen: Šerić je novi predsjednik uprave HEP-a