Dubrovačko-neretvanska županija jedna je od devet hrvatskih županija čiji su poduzetnici kraj 2012. godine dočekali s neto gubitkom, pokazuju podaci Bisnodea.
Ukupan neto gubitak, u kojemu su sudjelovale sva poduzeća bez obzira na veličinu, iznosi 350 milijuna kuna. S neto gubitkom poslovale su sve kategorije subjekata prema veličini; pri čemu je neto gubitak malih subjekata bio 54 milijuna kuna, dok su srednje veliki subjekti imali 116 milijuna kuna neto gubitka. Poduzeća su zabilježila gubitak, kažu u Bisnodeu, prvenstveno zbog financijskih obveza malih i srednjih ubjekata prema bankama i drugim financijskim institucijama. Svoj zaključak temelje na operativnoj dobiti koja je i kod malih i srednjih bila pozitivna. Tako su mala poduzeća imala 140 milijuna kuna dobiti proistekle iz poslovnih aktivnosti, što je jednako kao i na kraju 2008. godine. S druge strane su srednje velika poduzeća ostvarila 60 milijuna kuna operativne dobiti, što je deset puta više nego 2008. godine. Ipak, stvari niti s neto dobiti ne stoje tako loše, budući da sumali i srednje veliki subjekti ipak imali pozitivan trend kretanja neto dobiti jer su 2008. godine mali imali 35,3 posto veći neto gubitak, dok je kod srednje velikih neto gubitak bio veći 26,5 posto.
Pad investicija u kriznom razdoblju zabilježen je u svim županijama, a taj trend nije zaobišao, naravno, niti najjužniju hrvatsku županiju. Tako su mali subjekti u dugotrajnu imovinu tijekom 2012. godine investirali ukupno 185 milijuna kuna, što je za 69,2 posto manje nego 2008. godine kada je Hrvatsku udarila kriza. Nešto veće investicije od 195 milijuna kuna imala su srednje velika poduzeća, što je za 42,5 posto niže nego u 2008. godini. Ipak treba naglasiti kako poduzeća kada su u pitanja investicije, sve više iza sebe ostavljaju lošu 2008. godinu jer je u 2012. godini zabilježen rast investicija od 140,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, što pokazuje veliki korak prema oporavku segmenta poslovanja koji je izuzetno bitan za dugoročni rast i razvoj. Sličan trend dogodio se i kod izvoza. Mali poduzetnici u inozemstvu su ostvarili 475 milijuna kuna prihoda, što je za 4,2 posto niže nego u 2008. Znatno veći pad dogodio se kod srednje velikih poduzeća, kod kojih 485 milijuna kuna ostvarenog izvoza predstavlja 22,2 posto u odnosu na 2008. godinu. Kada su u pitanju prihodi, poduzeća županije s ukupnih 8,81 milijardu kuna ostvarenih u 2012. godini čine 1,4 posto ukupnih prihoda svih poduzeća na teritoriju države.
Mali subjekti koji imaju udio od 56,1 posto u ostvarenim prihodima, zabilježili su pad od 20,1 posto u odnosu na 2008. godinu. Srednje veliki subjekti čiji je udio 25,6 posto ostvarili su rast od 5,3 posto čime su donekle popravili negativno kretanje prihoda na razini cijele županije. Dubrovačko-neretvanska županija u 2012. godini imala je 3.6060 poslovnih subjekata koji su predali godišnje financijsko izvješće državnoj regulatornoj agenciji. To nači da je broj poduzeća u odnosu na 2012. godinu povećan 15,5 posto pri čemu je broj srednje velikih i velikih subjekata ostao nepromijenjen. Ukupnim brojem poduzeća Dubrovačko-neretvanska županija sudjeluje s 3,4 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj, čime je zauzela sedmo mjesto u državi po broju subjekata. Po udjelu malih poduzeća od 98,6 posto, nalazi se u nacionalnom prosjeku. Sva ta poduzeća zapošljavali su na kraju 2012. godine ukupno 19.432 osobe, što čini prosjek od 5,4 zaposlenika po subjektu. Broj zaposlenih je u odnosu na početnu analiziranu 2008. godinu manji 7,6 posto. Najveći pad zaposlenih dogodio se kod srednje velikih subjekata, kod kojih je 13,6 posto manje zaposlenih.
Nešto više od 64 posto zaposlenih radi u malim subjektima, što je peti najveći udio među hrvatskim županijama. U srednje velikim poduzećima radi 24,9 posto zaposlenih, što znači da u velikim poduzećima radi samo 10,9 posto zaposlenika. U pitanju je najmanji udio zaposlenih u velikim subjektima nakon Šibensko - kninske i Krapinsko - zagorske županije. Razlika u prosječnoj neto plaći između malih i srednje velikih poduzeća iznosila je 36, posto. Tako su zaposlenici malih subjekata u prosjeku tijekom 2012. godine primali plaću od 4.022 kune dok je kod srednje velikih subjekata prosječna neto plaća iznosila 5.508 kuna. Kod malih je plaća u odnosu na 2008. rasla jedan posto dok je kod srednje velikih subjekata rast iznosio 6,7 posto. Kada se uključi stopa inflacije, realna plaća zaposlenika je smanjena u odnosu na 2008. godinu. Prosječni prihodi po zaposleniku kod malih subjekata iznosili su 396 tisuća kuna, dok je kod srednje velikih prosjek ovog pokazatelja bio 466 tisuća kuna.
Zbog veće stope opadanja prihoda u odnosu na broj zaposlenika, mali subjekti imali su pad prihodovnosti po zaposleniku od 15,4 posto dok je obrnuti trend bio kod srednje velikih, koji su prihodovnost po zaposleniku povećali za 21,8 posto. Trgovina je vodeća djelatnost ove županije s 20,7 posto udjela među malim i srednjim subjektima. Slijedi stanogradnja s 8,8 posto udjela, poslovanje nekretninama ima 8,4 posto, uslužne djelatnosti 7,4 posto, a hotelijerstvo i ostali smještaj 6,2 posto udjela. Stoga u Bisnodeu zaključuju da su vodeće djelatnosti u skladu sa turističkim potencijalom županije. Hotelijerstvo i ostali smještaj najzastupljenija je djelatnost u udjelu po broju zaposlenih. Ukupno 18,6 posto zaposlenika u županiji radi upravo u toj djelatnosti. U veletrgovini i maloprodaji kombinirano radi 14,3 posto zaposlenih, u stanogradnji ih radi 8,6 posto, a u uslužnim djelatnostima ih je osam posto.
Prema ostvarenim prihodima, trgovina ima 22,9 posto udjela, djelatnost hotelijerstva i ostalog smještaja ima 20,1 posto udjela, dok stanogradnja ima 9,1 posto udjela. Stoga slijedi zaključak da te tri vodeće djelatnosti u malom i srednjem poduzetništvu imaju natpolovični udio u ostvarenim prihodima. Najprofitabilnija djelatnost među malim i srednje velikim subjektima je djelatnost kopnenog prijevoza sa 24,9 milijuna kuna neto dobiti. Maloprodaja je ostvarila 13,5 milijuna neto dobiti, dok su putničke agencije kumulativno ostvarile 11,4 milijuna kuna neto dobiti. Upravo zbog svojeg turističkog potencijala, i najjužnija županija je jednako interesantna za ulaganje stranaca kao i sve županije uz more. U Dubrovačko-neretvanskoj 11,5 posto poslovnih subjekata nalazi u stranom vlasništvu.