Podaci DZS-a

Državni dug u 2013. povećan 20 posto, ubijaju nas kamate

Foto: Igor Kralj/PIXSELL
Državni dug u 2013. povećan 20 posto, ubijaju nas kamate
18.04.2014.
u 20:15
Lani je deficit bio 16 mlrd., a J. Kosor mandat je završila u minusu od 25 mlrd.
Pogledaj originalni članak

Galopirajući državni dug na koncu 2013. godine zaustavio se na 220,196 milijardi kuna (67,1 posto BDP-a) i veći je čak 20 posto nego na kraju 2012. kada je iznosio 183,67 milijardi kuna.

Prema danas iznesenim podacima Marka Krištofa, ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, dug opće države lani je porastao najviše zbog emitiranih trezorskih zapisa (4,244 milijarde) i izdanih državnih obveznica u iznosu od 23,54 milijarde kuna. Lanjsku godinu Hrvatska je završila s deficitom od 16,172 milijarde (4,9 posto BDP-a) – ukupni prihodi bili su 134,6 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 150,8 milijardi. Iako enorman, lanjski deficit najmanji je u posljednjih četiri godine – 2010. iznosio je 20,5 milijardi (6,4 posto BDP-a), u 2011. bio je čak 25,7 milijardi (7,8 posto BDP-a), a 2012. obuzdan je na 16,3 milijarde kuna (5 posto BDP-a).

Iako je dug opće države eksplodirao dolaskom Vlade Zorana Milanovića – sa 170,8 milijardi u 2011. na 220,2 milijarde u 2013. godini – treba napomenuti da je najveći razlog tome naslijeđeni dug iz prijašnjih godina i kamate koje nas ubijaju. Naime, kada se ukupni deficit opće države umanji za izdatke za kamate (10,07 milijardi kuna), ispada da smo 2013. završili u primarnom deficitu od “samo” 6,1 milijardu kuna (1,9 posto BDP-a), što je manje nego 2012. godine kada je primarni deficit iznosio 6,4 milijarde kuna. Rezultati ove vlade u tom su smislu znatno bolji od vlade Jadranke Kosor koja je 2010. završila u primarnom deficitu od 13,4 milijarde, a 2011. – posljednju godinu na vlasti – u zastrašujućem minusu od čak 17,1 milijardu kuna.

>> Milanović: Zadovoljan sam radom porezne! Linić: Nema više rezanja

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

ZD
Zdravorazumski
12:38 18.04.2014.

Još samo 1% pa će i ova točka iz famoznog ''Plana 21'' biti ispunjena. :/

RA
razer
13:04 18.04.2014.

Kao sto se vidi, ali odbijaju nam reci, slijedi nam katastrofalna situacija. Tkogod je digao kredite, mi cemo vracati. Kad se ubroje ceste itd. dug je vec skoro 90%. Ovo je vec otprije preslo kriticnu tocku, a kamate su velike jer je ekonomija u rasulu, rasta nema a rizik zemlje velik. Taj dug ce sad kao uteg gusiti i malo rasta sto cemo imati. S ovim kamatama, svaki rast ispod cca 5% uopce nece biti porast standarda. Zabrinjavajuce je da nema niakkvog plana, dug i dalje raste. Nekidan smo usli medu 10 najgorih ekonomija na svijetu u ovoj g. Slijedi nama nazalost duznicko ropstvo, a na rast standarda uopce ne mozemo ni misliti. Samo unazad nekoliko g, standard je pao uzasno, ako s jos uzme niz novih poreza koji su uvedeni, pad je kao provalija.

L0
luena 01
12:52 18.04.2014.

Iako je opci dug drzave explodirao nakon dolaka Milanoviceve vlade treba biti posten i reci da je tome uzroko naslijedjivanje dug i kamate prijasnje vlade koji nas guse..Yes mozemo priznati ali moramo reci i da nas ovaj ministar finacija zaduzuje sa skupim kreditima i i jos vecim kamatama ,i tu morate biti posteni pa i to naglasiti ... Dok druge zemlje dobivaju povoljnije kredite on uzima ko mu da po bilo kakvim kamatama... Oni ce otici a dugove ce prezuet nova vlada.. Tko ce onda biti kriv,HDZ ili marsovci?!