Uvođenje e-računa u domaće gospodarstvo traje već deset godina i još nije u potpunosti zaživjelo, no to bi se moglo promijeniti iduće godine kada istječe rok za implementaciju europske direktive.
U Ministarstvu gospodarstva i poduzetništva upravo rade na tom propisu za koji se struka nada da će široko obuhvatiti gospodarske i javne subjekte te pružiti ključan vjetar u leđa tom kraku digitalizacije gospodarstva, poručeno je na okruglom stolu Poslovnog dnevnika o e-računu.
– Zemlje s e-računom imaju znatno bržu naplatu nego one u kojima računi putuju poštom. Također, svaki e-račun ima status preporučene pošiljke, odmah vidite tko je i kada zaprimio elektroničku fakturu. To ograničava prostor za naprasne “manevre” poput izdavanja računa da se smanji PDV – kaže Maja Jurišić Prlić s Instituta za ePoslovanje.
Prvi korak digitalizacije
Problem spore implementacije je u domaćem mentalitetu. Država je spora u implementaciji propisa, a pojedina javna tijela često imaju kontradiktorne stavove. Primjerice, dok jedni guraju elektroničke račune, porezna uprava traži – papirnate, sa žigom i potpisom. Edukacije su, srećom, i takve nesporazume, ako ne iskorijenile, onda barem svele na minimum budući da u zakonu stoji da se račun čuva u obliku u kojem je zaprimljen. No, i kod privatnih tvrtki postoji dosta otpora.
– Sam e-račun ima nemjerljiv efekt na cijelo gospodarstvo, od privatnih tvrtki do administracije. Ako kola e-račun, nema razloga da svi papiri prije njega, kao i svi oni nakon njega, ne budu u digitalnom obliku – kaže Darko Gulija iz Hrvatskog ureda za norme.
Sustav e-računa prvi je u nizu koraka u digitalizaciji poslovanja. Jednom kad je dokument iza sebe ostavi papirnatu verziju, mijenja se cjelokupno poslovanje.
– E-račun možemo i moramo iskoristiti kao ulaz na mala vrata za cjelokupnu digitalizaciju, zamislite samo benefite. Domaća IT industrija je apsolutno spremna, to su novi poslovi koje će im pružiti reference u inozemstvu – kaže Tomislav Radoš, potpredsjednik za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore.
Fina u potpunosti spremna
– Sada nas stišće Europa i rokovi. Naposljetku su riješeni problemi pravilnika, propisa, imamo informatičku podršku, porezna uprava riješila je značajne nedoumice povezane s PDV-om, u potpunosti je spremna Fina s centralnom platformom za e-Račun za javne naručitelje, i zato sam optimistična da će kad krene e-račun u potpunosti prilagodba biti kratkotrajna – napominje voditeljica Centra elektroničkog poslovanja u Fini Andreja Kajtaz.
Ili, kako to kaže Europa, “get digital or get behind”, odnosno “digitalizirajte se ili zaostanite”.
Ne manje važno, kad se u potpunosti uvede u javnu nabavu, što Europa od nas traži, e-račun donijet će višu razinu transparentnosti. Riječ je o poslovima u kojima se godišnje potroši oko 42 milijarde kuna novca poreznih obveznika, od čega po nekim procjenama i do 20 posto netransparentno pa je digitalizacija u interesu svih građana.
Sa zakonom treba ići hrabro jer ako ne bude tako, to će nas dugoročno stajati puno više”, smatra Marko Emer, direktor servisa Moj-eRacun, najvećeg domaćeg informacijskog posrednika za e-račune, upravitelja Moj-eRačun Mreže. “Jednom kad krenu tako velike tvrtke, krenut će i ostali, dok će male tvrtke biti zadnje u lancu. Ne vidim razloga da država ne bi išla jako široko u primjeni e-računa”, kaže Emer.
Čim se maknu posrednici i ljudski faktor iz procesa, sve funkcionira... Dobar pokazatelj je bum poduzeća i poslovanja u svim državama gdje je birokracija svedena na software. To je danas najmanji problem... Jako dobar primjer koliko je birokracija štetna jest primjer naplate zadužnica - dok je banka bila odgovorna za to, naplata je bila slijedeći dan po aktivaciji zadužnice, kada su to prenijeli na FINA-u, nastala je katastrofa... Najgore u tome je što nema odgovornosti kao niti u ostalim državnim i javnim tvrtkama, te jedan birokrata može sam držati slučaj u ladici mjesecima. Smisao zadužnice time se gubi, jer u tom periodu onaj koji ne plaća isprazni sve račune i zatvori firmu...