Usporedo s proračunom, koji će biti objavljen do sredine veljače, Vlada će predstaviti i projekte teške 8 milijardi kuna, kojima se obvezala zaustaviti gospodarski pad i nadomjestiti smanjenje osobne i državne potrošnje. Suradnici prvog Vladina potpredsjednika kažu da će Radimir Čačić izaći s preciznim investicijskim planom i razrađenim rokovima, a sudeći prema njegovim dosadašnjim izjavama, riječ je o ulaganjima u četiri razvojne poluge: energetiku, željeznice, turizam i okoliš.
Nizinska pruga na čekanju
Ministar financija Slavko Linić kazao nam je da će osobno koordinirati projekte i ulaganja HŽ-a, koje bi uz HEP trebale biti glavne ovogodišnje investicijske lokomotive.
– S EBRD-om razgovaramo o kreditu od 400 milijuna eura za programe u željeznici. Riječ je o ulaganjima u infrastrukturu, nabavu novih lokomotiva za teretni promet i vlakova za putnički promet – ističe Linić te dodaje da Končar i Gredelj također razgovaraju s EBRD-om o kreditu za nove lokomotive. Ove godine nije u planu gradnja nove nizinske pruge Zagreb – Rijeka, već modernizacija postojeće pruge. U HŽ-u su ti projekti pripremljeni tako da se brzo može početi s realizacijom, dodaje Linić. Brzo može početi i obnova dalekovoda, a projekti su pripremljeni i za desetak investicija u vjetroelektrane i solarne elektrane. Međutim, naš sugovornik koji se bavi tim biznisom kaže da ulaganja u vjetroelektrane i solarne elektrane nisu moguća bez prethodnih velikih ulaganja u tradicionalne elektrane. Obnova jedne od postojećih hidroelektrana, one u Senju, planira se za iduću godinu.
– Ministarstvo gospodarstva odredilo je kvotu od 350 MWh za vjetroelektrane i ona je ispunjena. Na postojeći sustav ne može se priključiti dodatna količina energije iz vjetroelektrana a da se ne sagrade "sekundarne elektrane" koje će proizvedenom energijom održavati sustav stabilnim u trenucima kada vjetra nema – tvrdi naš izvor. Sljedećih godina očekuje, kaže, veliku borbu investitora za energetsku suglasnost HEP-a jer Hrvatska treba povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora više od 10 puta. Hrvatska se obvezala da će do 2020. ispoštovati direktivu 20-20-20, odnosno da će 20% smanjiti emisiju ugljičnog dioksida te povećati energetsku učinkovitost i udio energije iz obnovljivih izvora. Ministarstvo graditeljstva priprema zakon za energetsku učinkovitost u zgradarstvu.
Novi zakon
– Do ljeta ćemo imati zakonski okvir nakon kojega će na stotine škola, vrtića, dvorana i ostalih javnih zgrada ići u obnovu kako bi postale energetski učinkovite. Lokalna samouprava raspisivat će natječaje, izvodit će ih tvrtke s certifikatima, a krediti će se vraćati iz ušteda zbog manje potrošnje energije – objašnjava naš izvor iz ministarstva. Kaže da je to efikasan model za pokretanje investicijskog ciklusa jer će se na stotine projekata vrijednih nekoliko milijuna kuna odvijati istodobno. Do kraja godine treba biti gotov i zakon prema kojemu će se građevinska dozvola moći dobiti samo za gradnju energetski učinkovitih građevina.
Pa u svakom slučaju planska privreda se je pokazala superiornija ovom neoleberalnom kaosu. Ne možeš sve planirati ali ni doyvoliti kaos.