EK: Do 2018. na čelnim mjestama u tvrtkama mora biti 40% žena

Da se o toj temi pregovaralo 2018. umjesto 2012. godine, tako je mogao izgledati razgovor hrvatskih i europskih pregovarača o ulasku političara u Nadzorni odbor Ine: “Ne, nikako, Linić i Čačić ne mogu u NO Ine! Mi to nećemo dopustiti, to je grubo kršenje europskih pravila,” rekao bi predstavnik EU, a onda zastao: “Hm, čekajte, ali ako bi njih dvojica promijenili spol pa postali žene, to bi već bila druga stvar…”

Zakonska obveza

Unutar Europske komisije upravo je dovršen prijedlog koji će, prihvate li ga sve potrebne institucije, uvesti obavezne kvote za žene u nadzornim odborima prvo javnih, a zatim i privatnih kompanija. Kvota je 40 posto, a kompanije koje to ne budu poštovale mogle bi se suočiti s plaćanjem novčane kazne, uskraćivanjem državnih potpora ili bi ostale bez mogućnosti da posluju s državom. Prijedlog odluke napisan je u uredu potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding. Nije ga još prihvatila ni EK, ali je već procurio do briselskih dopisnika. Izvor iz komisije s kojim je razgovarao Večernji list objasnio je da se kvote ne odnose na uprave, nego samo na nadzorne odbore. Vlasnici kompanija i dalje bi u upravama mogli zapošljavati osobe koje smatraju najkompetentnijima da obave posao. Viviane Reding godinama pokušava prisiliti europske kompanije da paze na ravnopravnost spolova na najvišim pozicijama. Dosad ih je pokušavala privoljeti da sami dobrovoljno poboljšaju zastupljenost žena na najvišim funkcijama, ali sada prvi put predlaže da ženska kvota postane zakonska obaveza.

Mora biti dobrovoljno

U prijedlogu odluke zapravo se ne navodi da je riječ o kvoti za žene, nego za “manje zastupljeni spol”, što znači da bi obavezna kvota od 40 posto mogla preferirati i muškarce ako bi se radilo o kompaniji u čijem je nadzornom odboru previše žena. Prijedlog je u vrlo ranoj fazi, nakon što ga prihvati Europska komisija, tek treba proći u Europskom parlamentu, a trebaju ga prihvatiti i vlade svih zemalja članica EU, što znači uskoro i hrvatska vlada. Bude li usvojen, prijedlog bi postao zakonska obaveza za javna poduzeća 2018., a 2020. za privatna poduzeća s više od 250 zaposlenih ili s prihodima većim od 50 milijuna eura. Neke europske zemlje, poput Francuske i Italije, imaju nacionalno propisane kvote za žene na visokim korporativnim pozicijama, ali neke zemlje poput Velike Britanije i Švedske opiru se ideji zakonskog reguliranja tog pitanja. Mnoge se industrijske kompanije također protive toj ideji jer smatraju da im vlasti nepotrebno otežavaju posao i zadiru u slobodu odlučivanja.

– Razlike su između industrijskih sektora i nacionalnih tradicija toliko velike da bilo kakve mjere koje se tiču ravnopravnosti spolova moraju ostati dobrovoljne – komentirao je za Herald Tribune Kimberley Lansford, savjetnik u europskom forumu industrijalaca.