EKSKLUZIVNO Čelnici Zračne luke Zagreb: Dolazak Ryanaira na Pleso neće ugroziti Croatia Airlines

Čelnici koncesionara na Zračnoj luci “Franjo Tuđman”, tvrtke Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) rijetko istupaju u javnosti. Predsjednik i član uprave MZLZ-a Huseyin Bahadir Bedir i David Gabelica odlučili su u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list odgovoriti na pitanja koja je otvorio dolazak u Zagreb niskobudžetnog Ryanaira i kako će se to odraziti na poslovanje Croatia Airlinesa. Čelnici MZLZ-a govore i o poslovanju zagrebačke zračne luke u doba pandemije kao i o novom modelu poticanja rasta.

Zašto MZLZ je dugo nije imao niskobudžetne avioprijevoznike poput Ryanaira?

Bedir: Od početka koncesije 2013. marketinški ciljevi uprave MZLZ -a su poticanje rasta redovnih prijevoznika na kratkim i srednjim rutama, proširenje na daleke destinacije i na koncu privlačenje niskotarifnih prijevoznika kojima će se pokriti do tada nepokriveni segmenti i rute. Zahvaljujući našim snažnim marketinškim sposobnostima ostvarili smo gotovo sve ciljeve. Tako je od 2014. veliki broj nacionalnih prijevoznika došao u Zagreb, uključujući i svjetski renomirane prijevoznike poput Emiratesa, Qatar Airwaysa, Korean Aira i Air Canade koji su svojim letovima prema Zagrebu ostvarili vezu našeg regionalnog čvorišta s glavnim svjetskim čvorištima diljem svijeta.

Je li pandemija koronavirusa bila presudan razlog za dolazak Ryanaira u Zagreb?

Bedir: Pandemija COVID-19 jako je pogodila zrakoplovnu industriju. Držimo da će posljedice pandemije negativno utjecati na zrakoplovstvo još najmanje pet godina. Stoga smo odlučili predstaviti naš model poticaja rasta kako bismo se nosili s krizom. Treba istaknuti da smo i prije ovog modela nekim mjerama pomogli našim korisnicima. Dali smo im besplatan parking tijekom travnja i svibnja za sve zrakoplove stacionirane u zračnoj luci, uveli smo posebne popuste i odgodili plaćanje najamnina. U lipnju 2020. uveli smo model poticanja oporavka kojim smo omogućili popuste ili besplatno slijetanje za postojeće partnere i uveli posebne popuste na parkiranje zrakoplova tijekom zime.

VIDEO: Jeftini letovi Ryanairom u lipnju kreću i iz Zagreba u 12 europskih destinacija!

Video: Večernji TV

Pandemija COVID-19 strašno je pogodila avioindustriju. Je li model poticaja za povećanja prometa vaš odgovor na tu krizu?

Bedir: Zagrebačka zračna luka je u 2020. imala pad putničkog prometa od 73 posto, a veliko smanjenje prometa nastavilo se i u ovoj godini. No i u vrijeme potpunog zatvaranja u Europi, ZL Franjo Tuđman bio je jedini aerodrom u širem okruženju koji je bio otvoren cijelo vrijeme i prihvaćao repatrijacijske letove, teretne letove koji su dovozili sanitetski materijal i opremu kao i letove s humanitarnom pomoći nakon potresa u Zagrebu i na Banovini. Svi humanitarni letovi opsluženi su bez naplate naknada.

Kako se kompanije mogu prijaviti na model poticanja?

Bedir: Taj program posebnih mjera pripremljen je uz stručne savjete naših dioničara – Groupe ADP, TAV Airports Holding, Bouygues Group – pridržavajući se svih EU direktiva i nacionalnog zakonodavnog okvira koji se odnosi na tržišno natjecanje, transparentnost poslovanja i sprečavanje diskriminacije. Ako se zračni prijevoznik prijavi za neku od mjera i ispuni potrebne uvjete, tada će mu se odobriti posebni poticaji za sezonu ili cijelu godinu. Ne postoji određeni iznos poticaja u našem programu, mjere ovise o odabranom modelu, broju operacija i broju putnika. Sve promotivne mjere predviđene ovim programom primjenjuju se određeno vrijeme u rasponu od nekoliko tjedana do najdulje pet godina. Jedan od uvjeta modela poticanja rasta je ostvariti rast na novoj ruti.

Croatia Airlines nije baš dobro prihvatila dolazak Ryanaira u Zagreb, kako to komentirate?

Bedir: Poslovni model Ryanaira često izaziva različite komentare, posebice tradicionalnih prijevoznika svugdje u svijetu, a to je upravo ono što se dogodilo i u Zagrebu. To je priroda našeg posla u današnjem svijetu. Konkurencija donosi rizik smanjivanja prihoda i profitabilnosti i traži određene prilagodbe novim uvjetima. Ipak, CA je naš najveći i najznačajniji poslovni partner i u apsolutnom je interesu MZLZ svjedočiti njihovim poslovnim uspjesima. Mi možemo i želimo pomoći našem nacionalnom prijevozniku te ćemo im ponuditi svoje znanje i vrijedne statističke podatke jer je MZLZ član velike grupe zračnih luka kojima upravljaju naši dioničari i koje su zajedno zabilježile ukupno 250 milijuna putnika u 2019.

Jedan argumenata CA je i da ste Ryanairu dali popuste od 80 posto na putničku taksu i za destinacije na koje oni već lete? Radi se o istim gradovima, ali drugim aerodromima, dok je poticaj osmišljen za otvaranje novih linija?

Bedir: Zadovoljni smo jer su naša nastojanja dobro primljena od zrakoplovne industrije i zato što je najveći europski zračni prijevoznik odlučio uključiti Zagreb u svoju mrežu i postati nam partner. Prema programu poticaja MZLZ-a svaka zračna luka smatra se rutom, bez obzira na njenu lokaciju, odnosno udaljenost od bilo kojeg grada. Ova odredba napisana je još 2018. i prihvaćena od predstavnika svih korisnika usluga zračne luke koji se okupljaju u Vijeću korisnika usluga, a odobrila ju je i Agencija za civilni zračni promet. Sve promjene u našem odobrenom cjeniku i sve promjene u programima poticaja donose se sukladno europskim direktivama i nacionalnom zakonodavstvu.

Što kažete na tvrdnje da ste dovođenjem Ryanaira pod ovim uvjetima ugrozili opstanak CA koji ionako gomila velike gubitke?

Bedir: Bili bismo najsretniji da se CA, na koji se odnosi najveći udio u našem ukupnom prometu, prijavio za neku od poticajnih mjera i tako povećao putnički promet na novim rutama što bi doprinijelo i gospodarstvu Zagreba i Hrvatske te ujedno osnažilo našu poziciju regionalnog prometnog čvorišta. Novi model poticaja osmišljen je uz stručna znanja naših dioničara kako bi se smanjila kanibalizacija, odnosno preuzimanje tržišnog udjela na postojećim rutama i tako zaštitili postojeći prijevoznici na tim rutama, a istovremeno pružajući maksimalnu fleksibilnost korisnicima. Pored toga, model osigurava stalan rast na novim rutama tijekom promotivnog razdoblja primjenom više pragova. Zahvaljujući tom mehanizmu, očekujemo da će prijevoznici koji će koristiti ove mjere dovesti do rasta putnika u zagrebačkoj zračnoj luci za više od 1,5 milijuna do 2025. Uvjereni smo da će u konačnici naši postojeći korisnici imate veće koristi zbog promocije destinacije koju će izazvati dolazak novih prijevoznika od gubitaka koje sada možda očekuju na pojedinim rutama. Na koncu, suprotno netočnim špekulacijama u medijima, MZLZ nikako ne može imati koristi od prekida operacija ili propasti bilo kojeg zračnog prijevoznika. Svaki je prijevoznik iznimno vrijedan za naše poslovanje – mi ili pobjeđujemo ili gubimo jer smo svi zajedno u istoj situaciji!

Dobiva li CA kao vaš najveći korisnik već neke popuste i koje?

Bedir: Kao naš najveći korisnik, CA koristi određene popuste koje im zakonski možemo odobriti. Nažalost, više detalja vam ne mogu otkriti jer oni predstavljaju poslovnu tajnu.

Koje je rješenje za novonastalu situaciju zbog koje ste imali sastanak s CA i nadležnim Ministarstvom? Je li moguće da CA dobije još bolje uvjete od Ryanaira, kao što traže?

Bedir: Kao što sam već istaknuo, svi prijevoznici, uključujući i CA, mogu se prijaviti za naše poticaje i donijeti potreban rast na novim rutama kako bi koristili predviđene poticaje. Postoje različite potpore predviđene u našem programu poticaja od kojih i nacionalni prijevoznik može imati koristi, i mi ćemo zajedno s njima raditi na tome. Spremni smo pružiti pomoć CA čak i više, sukladno njihovim razvojnim planovima. Stoga smo se dogovorili da ćemo uskoro organizirati zajedničke radionice.

Kako je pandemija utjecala na plaćanje koncesijske naknade?

Gabelica: Od trenutka dobivanja koncesije 2013. na Zl Franjo Tuđman MZLZ se dokazao se kao pouzdan partner Vlade RH. Naša najveća ostvarenja u tom razdoblju su projektiranje i izgradnja novog putničkog terminala unutar predviđenog proračuna i u vremenskom roku kako je to bilo predviđeno koncesijskim ugovorom. Usto, do izbijanja krize uzrokovane pandemijom uredno smo plaćali koncesijsku naknadu te sve poreze i naknade. Ukupno je plaćeno više od 650 milijuna kuna prema javnim tijelima i proračunu. Nadalje, MZLZ i podugovaratelji ukupno zapošljavaju gotovo 1500 radnika, a od otvaranja novog putničkog terminala ZL Franjo Tuđman dobio je velik broj nagrada i priznanja pa smo tako tri godine zaredom najbolji europski aerodrom u kategoriji od dva do pet milijuna putnika godišnje. Povećali smo broj prijevoznika i putnika, a među prvima smo u Europi dobili certifikat sigurne zračne luke u COVID krizi.

Hoćete li zbog pandemije tražiti promjene u koncesijskom ugovoru – smanjenje koncesijske naknade, produljenje koncesije? Kako stojite s otplatom kredita?

Gabelica: Održavamo redovitu komunikaciju s Ministarstvom prometa, koje zastupa davatelja koncesije i putem kojeg se razmatraju posljedice krize izazvane pandemijom. Danas je prioritet osigurati neprekinute operacije u ZL Franjo Tuđman uz najveću moguću razinu sigurnosti. Sam koncesijski ugovor predviđa da se u posebnim situacijama poput slučajeva više sile sva raspoloživa sredstva usmjeravaju na osiguravanje poslovanja, a da se plaćanje koncesijske naknade odgađa. Tek nakon što se osigura održivo poslovanje zračne luke, moguće je razgovarati o eventualnim COVID obeštećenjima kao što je to slučaj i s većinom europskih zračnih luka i njihovih davatelja koncesije. Do danas je MZLZ uredno servisirao sve svoje kreditne obveze.

Jeste li zbog pada prometa smanjivali plaće i otpuštali radnike?

Gabelica: Na samom početku pandemije, kada je postalo jasno kako će novonastala situacija utjecati na poslovanje zračnih luka, optimizirali smo troškove i napravili nužne promjene u planu investicija. U dogovoru sa sindikatima dogovorili smo manje smanjenje plaća tijekom određenog razdoblja. Budući da smo zadovoljili sve postavljene kriterije, mogli smo koristiti i Vladine mjere za zaštitu radnih mjesta. Koristim priliku zahvaliti našim radnicima, sindikatima i Ministarstvu rada na konstruktivnom pristupu koji nam je omogućio da očuvamo radna mjesta.