Godina korone donijela je blago smanjenje razine potrošačkih cijena i usluga u Hrvatskoj u odnosu na prosječne vrijednosti u Europskoj uniji, sa 71 posto prosjeka EU u 2019. na 69 posto u 2020. godini. Prema ovaj tjedan objavljenim podacima Eurostata, proizlazi da su kod nas, u odnosu na prosjek EU, lani relativno smanjene cijene hrane, alkohola i duhana, odjeće pa i usluga u restoranima u odnosu na paritete iz 2019. Cijene hrane lani su kod nas bile na 94 posto prosjeka EU, za razliku od 2019. godine kada je njihova razina bila 96 posto prosjeka EU. Godinu dana prije bili smo na 97 posto.
Jelo i piće kod nas je godinama bilo gotovo nadomak prosječnih cijena u EU, za razliku od, na primjer, Rumunjske gdje je hrana za trećinu jeftinija od prosječnih cijena u EU, Bosne i Hercegovine za četvrtinu te Bugarske, Mađarske i Srbije gdje su cijene hrane za petinu ispod prosjeka EU. U Sloveniji su lani cijene hrane bile samo dva posto niže od prosječnih u EU. Prosjeci pokazuju srednju razinu cijena svih članica i po tome najskuplje se hrane u Austriji ili Norveškoj, gdje je hrana za četvrtinu viša od prosjeka EU, dok je Njemačka povoljnija i sa hranom je samo 2 posto iznad prosjeka.
Europska kućanstva na hranu troše oko 7 posto godišnjeg BDP-a, dok građani za trećinu siromašnije Hrvatske na hranu izdvajaju 13 posto hrvatskog BDP-a, odnosno oko 7 milijardi eura. Usporedbe radi, neusporedivo bogatiji Irci, u zemlji s nešto manje od pet milijuna stanovnika, za hranu izdvajaju oko osam milijardi eura. U Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka i na nju otpada 18 posto izdataka kućanstava, a slijede troškovi stanovanja s oko 16 posto te prijevoza oko 10 posto.
Po cijenama elektronike Hrvatska je godinama iznad europskog prosjeka pa je tako bilo i lani, jer je elektronička oprema kod nas bila čak 7 posto skuplja od prosječnih cijena u EU, dok su komunikacije bile 5,5 posto iznad prosjeka EU. Alkohol i duhan te namještaj kod nas su na oko 80 posto prosjeka EU, odjeća i obuća na oko 90 posto, prijevoz na 85 posto, dok standard čuvaju energenti koji su cijenama 37 postotnih poena ispod prosjeka EU. Lani su srezane i cijene po hotelima i restoranima pa su one iznosile 77 posto prosječnih u EU, za razliku od godinu dana ranije kad su bile 82 posto.
Inače, Eurostat naglašava da paritet kupovne moći, koji koriste pri analizi, osigurava da se BDP svih zemalja vrednuje na jedinstvenoj razini cijena i na taj način odražava samo razlike u stvarnom opsegu gospodarstva.
Najvišu razinu cijena lani je imala Danska (141% prosjeka EU), zatim Irska i Luksemburg (136%), Švedska (130%) i Finska (126%), dok su najniže razine cijena zabilježene u Rumunjskoj (55%), Bugarskoj (56%) i Poljskoj (58%). Sveukupno, razine cijena potrošačke robe i usluga u EU varirale su za gotovo tri puta između najjeftinije i najskuplje zemlje članice. Najizraženije su razlike među zemljama po cijenama u restoranima te cijenama alkohola i duhana.
Porast temperature u parkiranom automobilu: Za 22 minute sa 25 na 50 stupnjeva
a autoceste??