Energetski summit 2018. nastavak je energetskih konferencija koje organiziramo već nekoliko godina. Mediji moraju otvarati društveno važna pitanja – rekao je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević otvarajući jučer veliku konferenciju u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista.
Istraživanja ugljikovodika
Pred punom dvoranom zagrebačkog hotela Westin ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić rekao je da je fokus na pripremi energetske strategije.
– Tranzicija globalne energetike iz fosilnih goriva u smjeru obnovljivih izvora energije nosi sa sobom čitav niz izazova – rekao je Ćorić. Najavio je da će njegovo Ministarstvo do kraja godine u Sabor odaslati strategiju u kojoj će se afirmirati iskorištavanje domaćih kapaciteta, prije svega obnovljivih izvora energije – sunca, vjetra, vode, plina i biomase.
– Hrvatska ima velik hidropotencijal koji nije dovoljno iskorišten, i radit ćemo na tome da kroz HEP i ostale alternativne oblike ulaganja povećamo investicije – kaže resorni ministar. Dodao je da će novi zakon o eksploataciji ugljikovodika olakšati i omogućiti strane investicije, a potencijal za povećanje proizvodnje vidi posebice na kopnu. – Moramo što više afirmirati domaću proizvodnju, izvori postoje – kaže Ćorić.
Ministar je rekao da je Vlada donijela zakon o plinu.
– Iz naše perspektive, 2018. bit će godina u kojoj imamo stabilne cijene plina i električne energije – kaže.
– S obzirom na rast cijena nafte, rastuću potrošnju i potencijalne domaće rezerve ugljikovodika, nužno je intenzivirati istraživanja ugljikovodika u Hrvatskoj – istaknuo je akademik Mirko Zelić, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.
– Ako u idućih nekoliko godina ne povećamo rezerve i ne razvijemo proizvodnju obnovljivih izvora energije Hrvatska će postati ovisna o uvozu više od 90 posto, što je porazno za sigurnost i gospodarski razvoj države – poručuje. Smatra da Vlada ne bi trebala dopustiti potpunu liberalizaciju energetskog tržišta. Hrvatska mora odlučiti kako se želi energetski razvijati i potom se postavljenih ciljeva držati, poruka je sudionika okruglog stola pod nazivom “Energetski prijepori za hrvatsku budućnost”.
– EK naglašava da se članice okrenu vlastitim izvorima, no to ne isključuje istraživanje i eksploataciju ugljikovodika – kaže Sabina Škrtić iz PPD-a. U HEP-u žele razvoj održivog portfelja, kaže njegov čelnik Petar Sprčić. Budućnost vide u hidroelektranama koje omogućavaju integraciju ostalih izvora, poput plina te izgradnje kogeneracije. Darinko Bago iz Končara upozorio je: – Ako imamo potencijal u solaru i vjetru i želimo to razvijati, treba vidjeti koji je interes građana da plaćaju skuplje, a da se istovremeno ne otvaraju radna mjesta u Hrvatskoj – ističe Bago.
Slično razmišlja i Dragan Kovačević iz Janafa.
– Mi zaustavimo svaki projekt zbog nekog goluba – nasmijao je Kovačević publiku.
Geotermalna energija
Zoran Miliša iz RWE-a upozorava da su ključna pitanja koliko košta neovisnost te tko će ju platiti. “Mi smo 27. od 28 zemalja EU i uspješno trčimo prema zadnjem mjestu”, kaže. Navodi primjer dugoočekivanog natječaja koji je HERA u utorak raspisala za opskrbljivača na veleprodajnom tržištu plina koji će do travnja 2021. kupovati i prodavati plin za kućanstava, rekavši da su uvjeti takvi da računica pokazuje da nitko neće moći raditi bez najmanje 100 milijuna kuna gubitaka. Energetski summit 2008. završio je panelom pod naslovom Domaćom obnovljivom energijom do energetske neovisnosti.
O tranziciji čiste energije u Europi govorila je Megan Richards, ravnateljica za energetsku politiku Glavne uprave za energetiku EU. – Milijun će se novih radnih mjesta otvoriti u sektoru obnovljive energije. U Hrvatskoj se radi na projektu geotermalne energije, a fond za europsku učinkovitost rado će pomoći izgradnju tog postrojenja. Za zagrebačku toplanu dat će 15 milijuna eura, radi se i na projektu Čista energija za otoke – rekla je Richards. Slovenija, kaže, koristi pet puta veći fotonaponski kapacitet nego Hrvatska. Želimo održivo tržište električne energije. Nužna je digitalizacija sektora, a tu su važna pametna brojila i pametna električna mreža. Potrošačima treba omogućiti da sami proizvode električnu energiju, doma ili u svojim zajednicama. Mi ćemo u tome pomoći – dodala je Richards.