Četvrta konferencija Večernjeg lista Hrvatska kakvu trebamo, kojom otvaramo inicijative i teme koje će odrediti budućnost Hrvatske, okupila je vodeće energetske stručnjake i čelnike najvećih energetskih kompanija u Hrvatskoj kako bi progovorili o trendovima u energetici i energetskoj sigurnosti. Hrvatska proizvodi sve manje energenata iako ima zalihe dovoljne za relativnu samodostatnost, a novi projekti teško se i dugo realiziraju. Na te je probleme upozorila i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je istaknula nužnost bržeg rješavanja projekata, hitnu obnovu elektroenergetske mreže i još hitnije donošenje strateških dokumenata nužnih za povećanje energetske stabilnosti.
Što očekuje od vlasti
– Novi su objekti nužni, bez njih nema održivog razvoja. Nitko ih ne želi baš u svom kraju, ali bez njih nema razvoja. Sigurnost uvijek ima svoju cijenu – poručila je predsjednica Grabar-Kitarović izdvajajući LNG terminal na Krku kao jedan od strateških projekata koji se mora ubrzati i izaći iz okvira planova prema realizaciji. Naglasila je pritom da o važnost LNG terminala potvrđuje i činjenica da je iza njega stala i Europska unija, a i da projekt ima “nepodijeljenu” potporu SAD-a te da na umu treba imati i “poruku koju šaljemo investitorima” kada usporavamo projekte. Predsjednica je pred Vladu stavila nekoliko zahtjeva, odnosno svojih očekivanja pri čemu je vrlo konkretno navela što očekuje od izvršne vlasti. Pohvalila je to što je u tijeku priprema za izradu nove energetske strategije, no istaknula je potrebu za većom dinamičnosti i žurnosti u njezinoj izradi kako bi Hrvatska pravodobno odgovorila na izazove koji su pred vratima.
– Apeliram na žurnost zato što se u Europi već događa veliki transfer ugljičnih na niskougljične energente što vidim kao priliku za Hrvatsku. Nedostaju nam ključni strateški dokumenti, a postojeći dokumenti nisu aktualni. Izmjene zakonskih paketa moramo iskoristiti za osiguranje sigurnosti i priliku za razvoj pa se pritom ne smije podleći pritiscima interesnih skupina. Očekujem da državna administracija odradi svoju ulogu i omogući Hrvatskoj da bude lider u energetici u regiji, ali i šire od nje – poručila je predsjednica Grabar-Kitarović Vladi. Očekuje i nastavak gradnje interkonekcijskih plinovoda prema i u suradnji sa susjednim državama kako bi se osigurala sigurnost opskrbe prirodnim plinom, zatim da se u bliskoj budućnosti uspostavi sustav mjerenja sigurnosti opskrbe energijom te da Hrvatska uskoro na mrežu priključi nove energetske objekte.
– Naš izazov nije samo osigurati dovoljnu količinu energije, nego i optimalan energetski miks. Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onim resursima kojih Hrvatska ima najviše, odnosno osigurati što veću proizvodnju iz domaćih izvora i afirmirati sve potencijale – poručila je predsjednica pa naglasila da treba razvijati i modernizirati elektroenergetski sustav i pripremiti ga za elektromobilnost. Istaknula je i da se trebamo pripremiti za implementaciju energetske učinkovitosti koja se doživljava kao “new deal” 21. stoljeća. Inicijativa Tri mora platforma je kroz koju se Hrvatska nametnula kao europski partner i kroz nju, objasnila je predsjednica, možemo lobirati na europskoj i svjetskoj razini.
Povećati domaću proizvodnju
Koliko je situacija alarmantna i koliko je nužno povećati proizvodnju energije na domaćim energentima, upozorio je akademik Mirko Zelić koji je naglasio da bi se Hrvatska unatoč prirodnom bogatstvu energentima uskoro, ako ne počne ulaganja u istraživanja i razvoj, mogla suočiti s potpunom ovisnošću o uvozu energenata.
Svjetski znanstvenici predviđaju da će u kratkom roku potražnja za energijom skočiti 40 posto, a Hrvatska već sada proizvodi tek 40 posto svojih potreba, kazao je Zelić istaknuvši da trenutačno proizvodimo oko četiri milijuna tona ekvivalentne nafte, a trošimo oko devet milijuna tona ekvivalentne nafte.
– Za nekoliko godina, ako nešto ne razvijemo, postat ćemo 90 posto ovisni o uvozu plina i nafte. Obnovljivi izvori energije djelomično su rješenje i u njih valja ulagati jedino ako se koristi domaća tehnologija, a ne da subvencijama dotiramo strane industrije – Zelićeva je poruka. Upozorio je da su zalihe energenata u Hrvatskoj, prema istraživanjima znanstvenika, oko 830 milijuna tona ekvivalentne nafte, a kad bi se to dokazalo, mogli bismo pridobiti 130 milijuna tona nafte te plina dostatno za 60 godina potrošnje. U usporedbi s tim potencijali obnovljivih izvora energije tek su manji dio energetskog miksa, kazao je Zelić naglašavajući da će se tek krajem stoljeća udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji popeti na 40 posto, i to ako sve države nastave u njih snažno ulagati. Poput predsjednice mišljenja je da je nužno ulagati u energente koje imamo, a diversificirati potencijale kako bi osigurali stabilnost opskrbe. Zelić je istaknuo da treba forsirati vlastitu proizvodnju i smatra to jedinom sigurnošću koja može osigurati razvoj drugih grana i novih projekata.
Stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila ustvrdio je da uz očekivani rast potrošnje energije možemo očekivati da će energenti i dalje imati stratešku moć u svijetu, napomenuo je da se razvija i nova disciplina energopolitika te da je u tijeku razvoj novog energetskog poretka.
– Svijet će biti u nekoj vrsti energetske oskudice pa će doći do geostrateških natjecanja – kazao je Cvrtila.
I opet hrvatski jal. Vec klasicno svi znaju da projekt ne valja i nece funkcionirati. Zato najbolje sve projekte prepustiti drugim zemljama a mi cemo se nervirati zbog nase kradljive i nesposobne elite. U medjuvremenu cemo i sami nastaviti krastii sve dok drugi ne prestanu. Ako se nadje posten politicar, kao nasa predsjednica, onda cemo opet pljuvati ...sve po navici.