Energetska učinkovitost prije svega je ekološko pitanje, ali se kroz njezinu primjenu mogu otvoriti nova “zelena” radna mjesta, jedan je od zaključaka ministra zaštite okoliša i prirode Mihaela Zmajlovića na konferenciji „Energetska učinkovitost - priče o uspjehu 2014.“, u organizaciji Poslovnog dnevnika održane u srijedu u Zagrebu.
Kako je rekao Zmajlović, pitanje energetske učinkovitosti i borbe protiv klimatskih promjena jedno je od najvažnijih pitanja Europske unije koja mora sve učiniti da se pravilno postavi na globalnoj razini. Podsjetio je da je dan ranije bio u Luksemburgu na summitu minstara okoliša Europske unije na kojemu je došlo do povijesnog dogovora da članice EU još ambicioznije ostvare ciljeve do 2030. godine, što uključuje smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40 posto. “Jedan od načina da se to postigne je energetska učinkovitost", kazao je, dodavši da su Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost svojim poticajima potakli investicije u vrijednosti od 1,9 milijardi kuna.
Poticaje mogu zatražiti svi – od građana do gradova i industrije
Sven Müller, direktor FZOEU-a kazao je da energetska učinkovitost nije nikakva alternativa već logičan i neizbježan smjer razvoja. “Energetska učinkovitost nije samo određena mjera ili način financiranja, nego način razmišljanja”, naglasio je Muller. Podsjetio je da je 2013. godine preko javnih natječaja Fonda u 2013. godini sklopljeno 820 ugovora, dok ih je u prvih deset mjeseci ove godine sklopljeno preko 2.600. Poticaje mogu zatražiti svi – od građana do gradova i industrije koju Fond želi posebno vidjeti u zahtjevima za poticaje. “Stalo nam je da privučemo industriju. Doduše, ne bismo je zbog tržišnih pravila smjeli poticati, ali postoje načini da se to riješi”, istaknuo je Muller.
O financiranju i uspješnim projektima gradova, općina i županija bilo je riječi na panel diskusiji “Opstanak najspremnijih”. Jedan od načina da se provedu projekti energetske učinkovitosti u lokalnim samoupavama jest Javno privatno partnerstvo, koje je, međutim, ostavilo gorak okus u Osječko-baranjskoj županiji. “Imamo neugodnih iskustava u županiji s JPP-om pa smo pomalo skeptični. Zato u županiji još nemamo JPP”, kazala je Ivana Katavić Milardović iz Upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj Osječko-baranjske žpanije. Virovitičko-podravska županija ima, pak, drugačijeg iskustva pa je energetska učinkovitost škola u toj županiji napravljena po JPP-u. “JPP je dobar ako se ugovori na pravilan način jer onda privatni ulagač preuzima rizik upravljanja”, kazao je Saša Marenjak iz tvrtke PPP centar. Kaže da kriza trese građevinarstvo, ali da privatnog kapitala ima samo što traži sigurnost povrata na ulaganje. Vesna Šerepec iz Virovitičko-podravske županije kaže da su u prošloj godini započeli projekte u šest područnih škola zahvaljujući partnerskom odnosu s FZOEU-om.
'Moramo raditi izvještaje o utrošenim sredstvima Fonda'
“Moramo raditi izvještaje o utrošenim sredstvima Fonda. Neovisno o kontroli moramo sami voditi nadzor i mi se sami moramo brinuti o novcima koje smo dobili da ih namjenski utrošimo. To je moguće zbog partnerskog odnosa s Fondom”, naglasila je Šerepec. “Ivan Šerić iz Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) rekao je da će se JPP morati razvijati. “U cijeloj Europskoj uniji radi se na uspostavljanju novih financijskih instrumenata koji bi mogli imati najveći učinak na razvoj tržišta”, kazao je Šerić.
Vesna Bukarica iz FZOEU-a istaknula je da su im se građani počeli tužiti na visoke cijene. “Riječ je o cijeni projektiranja koja je često jednaka cjelokupnoj investiciji. Zbog toga ćemo morati poduzeti korektivne mjere”, najavila je Bukarica.