Tijek predstečajnih nagodbi u nizu velikih hrvatskih kompanija mogao bi se ukratko opisati kao stanje visoke napetosti. Nervoza investitora, vlasnika dužničkih i vlasničkih vrijednosnih papira, traje već nekoliko mjeseci u Dalekovodu, IGH-u, Ingri, Magmi..., a posebno su dramatični odnosi zadnjih dana u Nexeu.
Čini se da je trenutačno ključna dilema hoće li u carstvu Ivana Ergovića, koje zapošljava više od tri tisuće ljudi, ostati išta Ergovićevo. On je bio dominantan vlasnik, držao je 90 posto dionica, a sada većina vlasnika obveznica, koji drže više od 115 milijuna eura teško naplativa duga, na Nexeu žele primijeniti temeljne principe trimminga, tj. restrukturiranja tvrtke uz djelomično ili potpuno izbacivanje postojećih dioničara iz vlasničke strukture.
Je li zakon dobar
Dobro upućeni u proces predstečajne nagodbe Nexea tvrde da se Ergović, donedavni predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, pod svaku cijenu želi zadržati barem kao marginalni dioničar ali i član uprave. Međutim, pojedini vlasnici obveznica ni pod koju cijenu ne žele pristati na nekad uglednog poslodavca kao osobu koja će imati značajan dioničarski ili menadžerski utjecaj na buduće donošenje odluka.
Odluka bi trebala pasti 28. lipnja. Radi se o odgađanju konačnog rješenja koje je izostalo na zadnjem skupu vjerovnika 15. lipnja.
Pojedini vlasnici obveznica smatraju da će izbjeći najcrnji scenarij u kojem bi morali potpuno otpisati svoja potraživanja. Pojedini mirovinski fondovi već su potpuno otpisali kompletnu vrijednost obveznica Nexea pa se sada nadaju da će prodajom biznisa s cementom uspjeti naplatiti 30 a možda čak i 40 posto uloženog. Podsjetimo da su dva mirovinska fonda, PBZ i Raiffeisen, bili maksimalno izloženi u Nexeu.
Inače, opiranje vlasnika izbacivanju iz vlasničke strukture jedan je od protutipskih, načelnih problema koji muče predstečajne postupke. U nizu velikih i srednjih kompanija uprave povezane s vlasnicima maksimalno su se potrudile što više razvući predstečajne postupke, originalno zamišljene kao superbrze i učinkovite procese u stilu američkog chaptera 11.
Odvjetnički timovi tvrde da je zakon koji je definirao predstečajnu nagodbu pisan loše te da su moguća brojna potpuno različita tumačenja. Ipak, ima i onih koji smatraju da Zakon i nije mogao biti pisan bolje jer se radi o potpuno nepoznatom teritoriju hrvatske sudske i općenito poslovne prakse. Primjerice, na početku procesa predstečajnih nagodbi u pripremi ročišta nisu bile jasne ni neke elementarne stvari kao tko će sve imati glasačka prava na skupštinama vjerovnika, hoće li glasačka prava vrijediti i po izdanim garancijama. Puno neriješenih pitanja trebalo se rješavati u hodu, a bankari danas u neslužbenim razgovorima s lakoćom priznaju da su u procesu predstečajne nagodbe ostali šokirani rupama u poslovanju klijenata za koje su mislili da pristojno vode svoje biznise. “Danas mislimo da su neki lažirali financijska izvješća”, rekao nam je predstavnik jednog vrlo značajnog investitora.
Napeto i u Dalekovodu
Jedna od tvrtki koje su bile na dobrom glasu bio je i veliki Dalekovod. Iako se već stvorio dojam da će se raditi o sretnoj predstečajnoj priči, i u Dalekovodu je i dalje stanje visoke napetosti prouzročeno raznim faktorima, uz ostalo i pritiscima relativno beznačajnih vjerovnika. Tako je nad Dalekovodom dulje vrijeme lebdjela i ovrha ne baš bitne Podravske banke. Kod velikih sustava kao što je Nexe zapravo najviše zabrinjava sporost rješavanja problema jer financijski problemi iz dana u dan rastu. Ukupni konsolidirani prihodi Nexe grupe lani su pali za 18 posto, na 1,2 milijarde kuna.