– Etične banke primarno se oslanjaju na najjeftinije izvore – depozite – i zato mogu novac plasirati s nižom kamatom, od dva do tri posto. Minimalno 90 posto dobiti reinvestiraju u nove proizvode, u zajednicu, a bez obzira na to, po prinosu su usporedive s komercijalnima. Povrat na imovinu, koji im je prije krize iznosio 0,56 posto u odnosu na 0,57 posto komercijalnih banaka, nakon krize zadržale su na 0,53 posto, dok je komercijalnim bankama pao na 0,37 posto – istaknuo je Goran Jeras, voditelj projekta ebanke, na okruglom stolu "Načela etičnog bankarstva", održanom u zagrebačkom Muzeju Mimari uoči jučerašnje osnivačke skupštine zadruge, koja je preduvjet osnivanja etične banke.
Ta će zadruga 13. svibnja biti primljena u FEBEA-u, europsku federaciju etičnih financijskih institucija, te pokrenuti postupak licenciranja za banku u Hrvatskoj narodnoj banci. Uspiju li u naumu, cilj im je financirati zadruge, OPG-ove, nevladine udruge i pojedince koji "ne prolaze" u klasičnim bankama.
– Komercijalne se banke fokusiraju na povijest u procjeni rizika, dok start up-ovi nemaju povijest pa su im prerizični. Taj pristup etične banke nastoje promijeniti, ali i proaktivno smanjiti rizik uključivanjem u projekt, klasteriranjem, novim poslovnim povezivanjem. Banke tako postaju dio proizvodnog procesa, omogućavaju korištenje razvojnih fondova, tumači Jeras ističući da im je u fokusu održiva poljoprivreda i obnovljiva energija.
Podršku projektu dao je i profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ivan Lovrinović, koji poručuje da je u suvremenom bankarstvu nužna korekcija.
– Banka upravlja tuđim novcem, svi to zaboravljamo. U jednoj od najvećih banaka u Hrvatskoj visina depozita veća je od kapitala pet puta. Osobno smatram da je banka "par excellence" javna institucija i ne bi smjela biti 100 posto u privatnom vlasništvu, smatra Lovrinović, koji najproblematičnijim drži jednostrano određivanje kamata, korištenje valutne klauzule i neprimjerene bonuse menadžerima.
eticne banke? u njemackoj je to normalno cak i nize kamate.