Promicanje pozitivne i uspješne priče, povezivanje malog i srednjeg poduzetništva s lokalnom zajednicom ciljevi su projekta Poslovni uzlet koji Poslovni dnevnik provodi već šestu godinu zaredom, istaknuo je u pozdravnom govoru glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević. "Organizirali smo i besplatne edukacije kroz koje je prošlo nekoliko tisuća ljudi i na kojima smo se fokusirali na uspjeh, ali i probleme malih i srednjih poduzetnika. Teme danas više nisu porezi, administrativne prepreke i financiranje, već ozbiljno progovaramo o korištenju fondova Europske unije i nestašici radne snage na tržištu. Dio te priče su, naravno, startup i tehnološke kompanije, kao i projekt Mali tehnopolis Samobor", istaknuo je Nišević.
Broj nezaposlenih u Samoboru na povijesnom je minimumu i ovaj grad može biti primjer svim hrvatskim gradovima, rekao je gradonačelnik Samobora Krešo Beljak. "Unazad pedesetak godina organizirali smo cijeli niz događanja, projekata i okupljanja, a za ono što je Samobor danas zahvaljujemo nekoliko generacija. Danas smo najuspješniji grad u Hrvatskoj. Mali tehnopolis još je jedan u nizu projekt na koje ćemo biti izrazito ponosni. Nadam se da ćemo učiti jedni od drugih kako bismo pozitivno utjecali ne samo na Samobor već i na cijelu Hrvatsku", istaknuo je Beljak. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u veljači ove godine broj registriranih nezaposlenih osoba u Samoboru bio je 785, čime se nastavlja pozitivan trend smanjenja broja nezaposlenih. Bilježe i kontinuirani porast broja stanovnika. Grad Samobor je ove godine povećao sredstva za poticanje zapošljavanja u privatnom sektoru, a tijeku je javni poziv.
Potiče se osobito zapošljavanje mladih, a poslodavci koji će zaposliti osobu do 30 godina dobit će i veću subvenciju. Osim zapošljavanja mladih, potiče se i zapošljavanje u proizvodnom sektoru, s čime dolaze i veće potpore. Ovo je jedna u nizu mjera kojima Samobor potiče zapošljavanje, a može se pratiti i povećanje broja otvorenih obrta u odnosu na zatvorene. "Padu nezaposlenosti doprinijele su mjere poticanja razvoja u gospodarstvu, poput potpora (samo)zapošljavanju, potpora za kapitalna ulaganja u proizvodnji i slično, koje se iz godine u godinu realiziraju u sve većim iznosima, ali i potpore u poljoprivredi koje kontinuirano podupiru održavanje i potiču daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje. Tu su i druge mjere gospodarske politike, a treba istaknuti i kako je Samobor grad bez prireza", rekao je Beljak. "Naš je cilj poticati gospodarstvo i pratiti razvoj naših poduzetnika i obrtnika koji su iznimno uspješni", ističe.
Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kontinuirano podržava razvoj regionalnih tehničkih centara, poduzetničkih inovacija i novih industrija. Zakonom o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, s pripadajućim pravilnikom, stvoren je okvir kojim se mogu potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj, i to kroz porezne olakšice u sustavu poreza na dobit i dohodak, navela je Ivana Soić, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta. "Ministarstvo je ujedno koordinator provedbe Strategije poticanja inovacija RH u razdoblju od 2014. do 2020. kojim se dugoročno usmjerava razvoj i sustavno potiču inovacije kao temeljna vrijednost uspješnog gospodarstva i nas kao društva u cjelini. Osnivanje Inovacijskog vijeća za industriju RH, osnovanog odlukom Vlade u prosincu 2017. godine, stvorene su pretpostavke za stvaranje potrebnog institucionalnog okvira kako bismo mogli što bolje potaknuti inovaciju. Projekt je pokrenut kako bi se realizirao inovacijski potencijal hrvatskog gospodarstva i dodatno potaknuo potrebni transfer istraživačko-razvojnih aktivnosti u našem gospodarstvu. U skladu sa Strategijom pametne specijalizacije podupire se razvoj centara kompetencije za istraživanje, razvoj i inovacije koje će u svoje ciljeve ugraditi u potencijale akademskog sektora, lokalne uprave i poslovnog sektora u određenim tematskim prioritetnim područjima. Naglasak je i na obrazovnom sustavu tržišta rada, posebno u djelatnostima poljoprivrede, strojarstva, turizma i ugostiteljstva, elektrotehnike i informacijske tehnologije te zdravstva. Ulaganje EU za sljedeće razdoblje do 2027. bit će usmjereno na pet glavnih ciljeva: na pametniju Europu, usmjeravanje razvoja digitalizacije, gospodarsku preobrazbu, zeleniju, povezaniju i socijalniju Europu te Europu bližu građanima.
Zamjenica gradonačelnika Grada Samobora Sanja Horvat Iveković predstavila je izgradnju i opremanje samoborskog Malog tehnopolisa, od ulaganja u nove tehnologije, značaja za regionalni razvoj te predinkubacije i inkubacije projekata za mlade poduzetnike.
U sklopu konferencije održan je i intervju 2 na 1 koji je moderatorica Majda Mikulandra vodila s Dianom Krčmar, načelnicom Sektora za inovacijsku politiku te Brunom Grubešićem, voditeljem Službe za pripremu programa poticanja istraživanja, razvoja i inovacija iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tema intervjua bila je Nacionalna strategija pametne specijalizacije RH 2016.-2020., značaj regionalnih centara i tehno inkubatora te značajke kohezijske politike EU za razdoblje 2021.-2027.
"Europska unija pokrenula je inicijativu za novi pristup gospodarskom razvoju koji se bazira na ciljanoj podršci istraživačko-razvojnih aktivnosti i inovacijama za države članice, čime bi se definirala područja specijalizacije koja najbolje odgovaraju ulagačkom potencijalu. Tako je Republika Hrvatska 2016. donijela odluku o donošenju Strategije pametne specijalizacije temeljem koje smo identificirali pet tematskih i 13 podtematskih prioritetnih područja koja imaju najveći potencijal za ulaganja u istraživanje i razvoj te za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva. To su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost i na kraju sigurnost, hrana i bioekonomija. U svim navedenim područjima provlače se Ključne razvojne tehnologije (KET) i Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) kao teme. Donošenje Strategije pametne specijalizacije bio je obvezujući preduvjet za povlačenje sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za Tematski cilj 1 Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija.
Naime smatra se da će strogo fokusirana ulaganja u područja s najvećim inovacijskim potencijalom polučiti i najveći učinak. Htjeli smo specificirati područja i identificirati znanja koja najbolje odgovaraju potencijalu zemlje za inovacije kako bi se postigla još veća učinkovitost javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za istraživanje, razvoj i inovacije”, istaknula je Diana Krčmar.
U sklopu Specifičnog strateškog cilja 2 Strategije provodi se Strateški projekt za podršku uspostavi Inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih platformi.
Opći ciljevi Projekta su stvaranje učinkovitog i samoodrživog okvira za podršku i poticanje ulaganja privatnog sektora u IRI te podizanje svijesti o važnosti IRI-ja u poslovnom sektoru za identificiranje novih potencijala industrijskog rasta i stvaranja poslova, poboljšanje konkurentnosti te modernizaciju i diverzifikaciju hrvatskog gospodarstva. Stvoren je institucionalni i zakonodavni okvir, a krajnja je intencija da se privuče ulaganje poslovnog sektora u istraživanje i razvoj te otvaranje novih radnih mjesta, pogotovo onih visoko kvalificiranih. Kroz Strategiju pametne specijalizacije definirana su i formirana ključna tijela upravljanja koja čine Nacionalno inovacijsko vijeće kao glavno tijelo za donošenje odluka, Inovacijsko vijeće za industriju kao savjetodavno koordinacijsko tijelo te Tematska inovacijska vijeća kao triple helix tijela koja su osnova za nastavak procesa poduzetničkog otkrivanja. Tematska inovacijska vijeća su strukturirana tako da 70 posto čini poslovni sektor, 20 posto znanstveno-istraživačka zajednica, a samo deset posto je uključen javni sektor. "Htjeli smo bottom up pristupom potaknuti gospodarstvenike da kažu u koja područja žele ulagati", objasnila je Krčmar.
Osim ulaganja u prioritete Strategije pametne specijalizacije, investicijski prioritet je IT sektor, za koji je Republici Hrvatskoj na raspolaganju 362 milijuna eura. Na stranicama www.strukturnifondovi.hr objavljen i Poziv na iskaz interesa za predodabir projekata izgradnje mreža sljedeće generacije (NGN/NGA). "Naglasak je na uspostavi inovacijskog ekosustava, uz pomoć kojeg bi se povezali svi dionici u procesu razvoja poduzetništva i privlačenja potencijalnih investitora. Danas je teško zadržati talente, tu Hrvatska stoji loše, stoga nam je potrebna infrastruktura ali i ulaganje u pametne vještine za poduzetnike bez kojih nema napretka i razvoja gospodarstva", zaključio je Grubešić.
Održana je i zanimljiva panel diskusija pod nazivom Mogućnosti financiranja startup tvrtki i ICT sektora – iskustva i primjeri dobre prakse – iskorištavanje sredstava iz EU fondova za IT sektor i alternativni oblici financiranja.
Premda realan sektor dobro povlači sredstva iz EU fondova, na natječajima često tvrtke ne prolaze zbog dokumentacije i kompliciranosti sustava, uz veliku potražnju za konzultantima.
HAMAG-BICRO ima tri mainstream sektora: evaluacija projekta, provedba nakon potpisa ugovora i poduzetništvo, a ostvarili su značajne rezultate u realnom sektoru i poduzetništvu. "U prošle tri godine potaknuli smo 9,3 milijarde kuna investicija različitim financijskim instrumentima i nepovratnim potporama", rekao je Marijo Turalija, zamjenik predsjednika Uprave te dodao da su zabilježili uspjeh i u povlačenju sredstava putem ESIF financijskih instrumenata Mikro i Malih zajmova.
Jedan od alternativnih načina financiranja je crowdfunding, a platformu je u Hrvatskoj prva uspostavila Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. "Riječ je o društveno korisnim projektima. REGEA pripada javnom sektoru, no tajna uspjeha je poduzetničko razmišljanje; sve ima vrijednost u vremenu i novcu, uz vrijednost samog djelatnika. Želimo vratiti na scenu javno-privatno partnerstvo, što nastojimo ministarstvima predstaviti kao dobar iskorak. Treba raditi suvislo i dokumentirano, prvo osmisliti projekt pa tek onda razmišljati o EU fondovima, to su samo sredstva, osovina politike trebala bi biti industrija", istaknuo je ravnatelj REGEA-e Julije Domac.
Informiranost startupa nije na lošoj razini već je problem kompleksnost procesa, smatra direktor tvrtke HUB 385 Ante Magzan. "Zato postoje alternativni izvori financiranja. Crowdfunding – ako imate super ideju u koju vjerujete, prezentirate to općoj javnosti. Alternativni oblici funkcioniraju u suradnji s klasičnim. Ako imate ideju, razgovarajte s onima koji vas znaju usmjeriti", rekao je.
Tvrtka ZICER u čijem prostoru danas na Zagrebačkom velesajmu radi više od 300 ljudi, danas bilježi značajan rast u poslovanju, istaknuo je pomoćnik direktora tvrtke Radoslav Barišić. "Da bi ideja mogla postati biznis, treba rada, iskustva i mentoriranja kako bi proizvod postao komercijalan. Provodimo različite programe mentoriranja i akademija. Niz timova dobije prilike da od najboljih mentora u Hrvatskoj i inozemstvu. Među benefitima je i ekosustav koji ne smije postati egosustav; da ne sudjelujemo sami u nečemu već rastemo skupa i podržavamo se", istaknuo je.
"Zaboravite banke, to je prva stvar. U Hrvatskoj nedostaje poticaj visoke politike. Kao predsjednik Poslovnih anđela, ulažemo novac u hrvatske startupove, u 11 godina uložili smo oko 40 milijuna kuna, poduzetnicima pomažemo kroz mentorstvo. Sad imamo mogućnosti; svatko tko ima ideju i tko istražuje može uspjeti, no s druge strane uspjeh ovisi o državi. Moramo krenuti s debirokratizacijom; što je kraći protok informacija, to će sistem bolje funkcionirati", zaključio je predsjednik CRANE-a Davorin Štetner.
Održana je tribina na temu poduzetničkih inkubatora i novih tehnologija u službi regionalnog razvoja.
Ravnatelj Srednje strukovne škole Samobor Davor Škiljan istaknuo je da koriste fondove EU te da njihovi učenici s veseljem dolaze na nastavu na kojoj pametne mobitele koriste u edukativne svrhe. "Imamo predmete lišene teorije, naglasak je na praksi, tu se stječe kompletno znanje", rekao je Škiljan. Srednja strukovna škola Samobor može se pohvaliti inovativnim predmetima, kurikulumima i inovacijama, što je čini poduzetničkim inkubatorom.
Manjak i fluktuacija radne snage problem je s kojima se suočava većina IT tvrtki. Sergio Galošić iz tvrtke Klimaoprema rekao je da su zbog navedenog problema razmišljali i o pokretanju interne akademije za preobrazbu lokalnog kadra, a jedan od primjera je suradnja s obrtničkom školom u Novoj Gradiški. "Danas se više može zaraditi sa strukovnim obrazovanjem nego nekim fakultetom. Treba ulagati u znanje, edukaciju, rukovodeće vještine. Moramo stvoriti pozitivan poduzetnički duh u Hrvatskoj, potaknuti Ministarstvo gospodarstva da krene u digitalnu transformaciju kako bismo bili konkurentniji", istaknuo je Galošić. S njime se složio i Tomislav Cikač iz tvrtke Proklima koja u tvrtki ima nekoliko mentora koji rade s učenicima strukovnih škola od početka školovanja. "Moramo ulagati u njih, nemamo izbora", smatra.
Tvrtka Holofiction pionir je novih tehnologija, a znanje su, rekao je direktor Filip Šarić, stekli na vlastitoj koži. "Izazov je savladati tehniku i sve probleme jer u sam razvoj potrošite i vremena i novca. Prošli smo puno grešaka kako bismo nešto stvorili, zato bi se unutar budućeg Malog tehnopolisa trebala omogućiti edukacija", smatra, a s njime se složio i Bruno Kovačić iz tvrtke Axilis, koja se bavi razvojem weba i mobilnih softverskih rješenja za klijente, u kojoj se svake godine školuju studenti s FER-a i FSB-a.
"Važan je proces inovacije i osposobljavanja za moderne tehnologije; strukovna zanimanja treba staviti u njezinu službu", zaključio je Viktor Radošević iz tvrtke Rimac automobili, koja danas zapošljava više od 530 ljudi iz 26 zemalja svijeta.