Eurobarometar

U Hrvatskoj 90 posto tvrtki navodi raširenu korupciju kao problem u poslovanju

Foto: Goran Jakuš/Pixsell
U Hrvatskoj 90 posto tvrtki navodi raširenu korupciju kao problem u poslovanju
09.12.2015.
u 20:52
Apsolutna većina kompanija u 22 zemlje, među kojima i Hrvatska sa 75 posto, smatra da su mito i zloupotreba vlasti među dužnosnicima na nacionalnoj razini rašireni
Pogledaj originalni članak

Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva, a iznimka nije ni Europska unija i njezine članice koje korupcija godišnje košta oko 120 milijarda eura, doznaje se iz izvješća Eurobarometra objavljenog danas povodom obilježavanja 13. Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.

"Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva i EU nije iznimka. Iako vrsta korupcije varira, kumulativni učinak korupcije na EU kao cjelinu je znakovit, a cijena korupcije za EU i njezine zemlje članice na godišnjoj razini iznosi oko 120 milijarda eura - tek neznatno manje od godišnjeg budžeta Unije", ističe se u izvješću Eurobarometra koje je objavila Europska komisija.

Istraživanje se fokusiralo na razinu korupcije koju su iskusili poslodavci koji upošljavaju jednu ili više osoba u šest ključnih privrednih sektora: energetika, rudarstvo, nafta i plin, kemijska industrija; zdravstvo i farmaceutska industrija; inženjerstvo i elektronika, proizvodnja motornih vozila; građevinarstvo; telekomunikacije i IT tehnologije; financijske usluge, bankarstvo i ulaganje. Istraživanjem je pokriven cijeli niz područja poput učestalosti koruptivne prakse, posebice na javnim natječajima i postupcima javne nabave, mita i korupcije u političkim strankama i potkupljivanja visokih dužnosnika te načina na koji se pojedine zemlje nose s korupcijom i kako je kažnjavaju.

Što se tiče problema u poslovanju, četiri od deset tvrtki (40 posto) tvrde da im je korupcija problem prilikom poslovanja u svojoj zemlji, ali ne i glavni.

"Najčešći problem koji tvrtke spominju prilikom poslovanja su porezne stope (67 posto), stalna promjena zakona i politike poslovanja (64 posto) te složenost administrativne procedure (62 posto)", stoji u izvješću. Ti problemi su, međutim, manje izraženi nego u izvješću iz veljače 2014. koje se odnosilo na problem korupcije u EU tijekom godinu prije. Najviše se sa spomenutim problemima u poslovanju susreću tvrtke u građevinarstvu i energetici.

Nepotizam i patronat je najveći problem u poslovanju za čak oko sedamdeset posto tvrtki u Rumunjskoj, Grčkoj i u Bugarskoj. U Hrvatskoj je to problem za 50 posto tvrtki. Za razliku od tih zemalja, u Danskoj se s nepotizmom suočava četiri posto tvrtki, a u Velikoj Britaniji pet posto.

U 10 zemalja članica, najmanje polovica kompanija navodi korupciju kao jedan od problema u poslovanju, a prednjače kompanije u Rumunjskoj i Grčkoj (obje 74 posto), Bugarskoj (61 posto) i Italiji (60 posto). U Hrvatskoj 51 posto tvrtki navodi korupciju kao jedan od problema koji priječi poslovanje, a najmanje se žale tvrtke u Danskoj (2 posto), Velikoj Britaniji (8 posto), Švedskoj (11 posto), Estoniji i Finskoj (16 posto) te Irskoj (17 posto).

U odnosu na prošlo izvješće, stanje se popravilo u Češkoj i Portugalu, a pogoršalo se u Bugarskoj i Italiji.

Što se tiče raširenosti korupcije u vlastitim zemljama, 71 posto tvrtki tvrdi da je korupcija uvelike raširena, dok 24 posto njih smatra da je rijetka. U Danskoj 11 posto tvrtki tvrdi da je korupcija raširena, za razliku od čak 98 posto talijanskih tvrtki. U Hrvatskoj 90 posto tvrtki navodi raširenu korupciju kao problem u poslovanju i u društvu je s Ciprom, Bugarskom, Grčkom, Rumunjskom i Španjolskom.

Na pitanje o najčešćim koruptivnim radnjama, tvrtke većinom navode favoriziranje članova obitelji i prijatelja u poslovanju, utaju poreza i neplaćanje PDV-a, favoriziranje članova obitelji i prijatelja u javnim institucijama i financiranje političkih stranaka u zamjenu za poslovne ugovore i politički utjecaj. Te iste koruptivne radnje navode se kao najčešće i u Hrvatskoj.

U 18 zemalja, više od polovice tvrtki navodi barem tri koruptivne prakse kao jako raširene, a najviše je takvih tvrtki u Španjolskoj (82 posto), Francuskoj (65 posto), Malti (61 posto) te Hrvatskoj i Austriji (60 posto).

Apsolutna većina kompanija u 22 zemlje, među kojima i Hrvatska sa 75 posto, smatra da su mito i zloupotreba vlasti među dužnosnicima na nacionalnoj razini rašireni.

Kada je u pitanju tijesna povezanost politike i poslovnog sektora, u svim zemljama članicama, s iznimkom Danske, najmanje polovica tvrtki smatra da postoji prevelika povezanost politike i biznisa čiji je krajnji ishod korupcija. U to je uvjereno 92 posti tvrtki u Grčkoj i Italiji te 90 posto tvrtki u Hrvatskoj, Španjolskoj i Bugarskoj. Da favoriziranje i korupcija stoji na putu poslovnoj konkurentnosti smatra 86 posti tvrtki u Hrvatskoj i 90 posto tvrtki u Portugalu.

Što se tiče kažnjavanja za manja korupcijska djela, na europskoj razini polovica tvrtki smatra da se korupcija primjereno kažnjava dok druga polovica tvrdi da se ne kažnjava dovoljno.

Naredno izvješće Eurobarometra se očekuje tijekom 2016.

>> Borba protiv korupcije obaveza i odgovornost svakog građanina

>> Hoće li netko napokon platiti za političku korupciju

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

Avatar neidemdalje
neidemdalje
23:49 09.12.2015.

a zašto ne navode rad na crno i isplatu na ruke poput tvrtke EURCO iz Vinkovaca ... radnici na minimalcu a ostatak u koverti...

DU
Deleted user
12:40 11.12.2015.

Stalne promjene zakona i podzakonskih propisa te nepotrebno zamršeni administrativni putevi - to je najveća boljka Hrvatske. Pa mi svaki čas mijenjamo zakone, pa onda naravno i pravilnike, pa tiskane propise, pa stručne publikacije u vezi tih propisa, pa seminari o primjeni tih promjena, pa nove tiskanice, novi memorandumi, novo, novo a za koji mjesec - sve novo i sve ponovo. To znači da Nemamo pravnih stručnjaka, da nitko ne radi simulacije raznih situacija koje se u praksi događaju, to znači da se zakoni i drugi propisi nedorečeni, nejasni, moguća su razna tumačenja....Diletantizam najniže vrste. A korupcija- tako je, gdje su prijave? Je li Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora svoje članove koje ih dobro plaćaju (a prisilno) podučava kako postupiti u cilju osuđivanja tražitelja mita ?

Avatar nekakav
nekakav
08:36 10.12.2015.

baš me zanima kakve dokaze oni prilažu tim svojim optužbama. ne vidimo baš nešto da se prijavljuje. a to znači da toga onda ni nema. čime se to mi bavimo? sebe prikazujemo kao korumpiranu zemlju. umjesto da se reklamiramo kao puno boljom. eto, finska ispada jako čista, bez korupcije. a kad ono, niti jedan ugovor koji finska poduzeća sklope vani, a u zadnje vrijeme i doma, dobiju uz plaćanje lijepe provizije. lopov i kriminalacv nije samo onaj koji uzme mito, nego i onaj koji ga je spreman dati. jer je to znak da nisu u stanju na pošten način doći do posla. što to zapad ima, a da nije mito, korupcija? ajd, da vidimo. političkim ucjenama zapadne korporacije dolaze do unosnih ugovora. istodobno i plaćaju i daju mito. utaja poreza i neplaćanje pdv-a više govori o moralu kapitalista kod nas, nego o državnim službenicima. mene jako nasmijavaju ti podaci o korupciji. jako teško ju je dokazati. a svi pričaju o njoj. nitko nema dokaza. a mi smo jako navikli ljude bez dokaza optuživati. zamislite pravnu državu u kojoj biste za javno optuživanje nekog, a da niste priložili valjane dokaze, završavali u zatvoru. baš me zanima, zašto se to ukinulo, odnosno ne tuži se.