Ako zakažemo u socijalnoj dimenziji, promašit ćemo i u Zelenoj tranziciji. Zelena tranzicija mora biti i socijalna tranzicija, kako bi joj 75 milijuna radnika dalo podršku – poručio je Luc Triangle, glavni tajnik Europskog industrijskog sindikata s panel diskusije o ubrzanju zelene tranzicije u vrijeme krize te upozorio da Mehanizam za pravednu tranziciju neće biti dovoljan jer postoje brojni sektori koje ne pokriva, a bit će pogođeni u tom procesu. Kao primjer je naveo da će samo u autoindustriji koja zapošljava 30 milijuna ljudi milijun i pol biti pogođeno elektrifikacijom automobila.
- Dobre su namjere, ali ne vidimo još dovoljno akcija u socijalnoj dimenziji. Trebamo više financiranja za to. Porezi? Tko će ih platiti? Trebamo pravedno oporezivanje, da leđa onih koji mogu podnijeti više podnesu više – istaknuo je sindikalist i tih njegovih nekoliko rečenica najbolje sažima poruke Briselskog Ekonomskog Foruma pa i službenog narativa predstavnike Europske komisije. Razlika je samo u – omjerima.
- Siromašnija su kućanstva pogođenija, indirektni utjecaji na zapošljavanje i plaće imaju veći utjecaj od izravnih kroz cijene energenata. Redistribuiranje dijela prihoda od energetike može pomoći da se smanji nejednakost – to je pitanje za poreznu redistribuciju – poručio je i Diego Känzig, doktorand ekonomije s diplomom London Business Schoola i pobjednik natjecanja za najbolje mlade ekonomiste 2021.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis ustvrdio je da EK, unatoč problemima s energentima koje je akcelerirao rat u Ukrajini nema namjeru odstupiti od svojih klimatskih ciljeva, ali se složio sa sindikalistom da Zelena tranzicija mora biti napravljena na socijalno prihvatljiv način, uz vođenje računa o utjecaju na pojedine regije. Triangle je upozorio da će neke zemlje krenuti naprijed u čemu prednjači Švedska, no da u Bugarskoj u kojoj slijedi zatvaranje rudnika, ne vidi budućnost za djecu tamošnjih radnika, osim iseljavanja, a rat je ove procese ubrzao.
- Fond i mehanizam za pravednu tranziciju trebali bi pomoći i osigurati druge mogućnosti ljudima u tim regijama. Zelena tranzicija trebala bi imati pozitivan utjecaj na poslove, kreirati 1,5 milijuna novih radnih mjesta. No, moramo imati i ljude s vještinama za novu, zelenu ekonomiju – komentirao je Dombrovskis. Na pitanja o poreznim politikama dužnosnik EK poručuje da je izravno energetsko oporezivanje zadnji put mijenjano 2003. i da očito trebamo pravednije energetsko oporezivanje koje će uzeti u obzir i što se radi na zaštiti okoliša i socijalnoj zaštiti.
- Rat u Ukrajini nije samo humanitarna katastrofa, nego i gospodarska, energetska. Uložit ćemo sve napore za njegovo zaustavljanje, uz sankcije Rusiji. Ali unatoč tome nećemo mijenjati naše klimatske ciljeve. Osim micanja od ruskih energenata, želimo se maknuti i od svih fosilnih goriva – poručio je Dombrovskis te pojasnio i da će potražiti nove dobavljače kako bi ubrzali Zelenu tranziciju.
Teresa Ribera, zamjenica ministra ekološke tranzicije i demografije Španjolske kaže da se za socijalnu podršku moraju koristiti svi alati, i socijalne i fiskalne mjere jer oporezivanje može biti ključ, ali da na kraju ne ostane dojam da su pobjednici uvijek isti – treba nam rebalans pristupa benefitima i reduciranju troškova. Zahtijeva u tome aktivnu ulogu regulatora jer se mora ostvariti zdrav balans koji će zaštititi radnike i potrošače.
Predstavnica industrije, čelnica belgijske multinacionalne kompanije Solvay, Ilham Kadri, zaziva globalnu solidarnost i socijalnu zaštitu izbjeglica bez obzira na zemlju iz koje dolaze. Kaže da ne trebamo zaboraviti susjede te da je Afrika ekstremno važna za Europu.
- Green Deal mora biti inkluzivniji. Planet, profit, ljudi, taj pristup trebamo, tranzicija ne može biti fokusirana samo na okolišna pitanja. Treba nam i profitna, a ne samo okolišna tranzicija.
Narativ zajedništva bila je misao vodilja i američke ministrice financija Janet Yellen u polusatnom govoru kojim je i otvoren Briselski Ekonomski Forum.
– Tommaso nikada nije prestao s pritiskom na veću suradnju kako bi se riješili nedostaci i ojačao naš globalni sustav. Jedan od njegovih posljednjih govora posebno je pozvao na obnovu suradnje kako bi se popravila globalna financijska kriza i izgradio međunarodni monetarni sustav koji bi spriječio njezino ponavljanje – rekla je Yellen pozivajući se na Tommasa Padoa-Schioppu, europskog federalistu i velikog zagovornika eura.
Kao primjer transatlantske suradnje navela je međunarodni porezni sporazum, koncentrirajući se, kao i većina drugih sudionika, na porezna pitanja.
- Prošlog listopada 137 zemalja, uključujući sve države članice EU-a i SAD, okupilo se kako bi podržalo povijesni sporazum koji će preoblikovati međunarodni porezni sustav. Drugi stup ovog sporazuma utvrđuje minimalnu efektivnu globalnu stopu poreza na dobit. Zemlje su pristale oporezivati inozemne zarade svojih multinacionalnih korporacija po stopi od najmanje 15 posto i to za svaku zemlju. Ovaj sporazum zaustavit će desetljećima dugu utrku smanjivanja oporezivanju poduzeća diljem svijeta – natjecanje koje se pokazalo samoporažavajuće – istaknula je J. Yellen te napomenula kako, kada se provede, prihode ostvarene sporazumom mogu usmjeriti prema financiranju ulaganja u održivije i pravednije ekonomije – ne samo u SAD-u i EU, nego i u zemljama u razvoju.
- Prvi stup ovog sporazuma, usmjeren na oporezivanje digitalnih usluga, zaustavlja trgovinske napetosti između EU i SAD-a koje prijete našim tvrtkama višestrukim slojevima oporezivanja, a potrošačima rastućim troškovima zbog carina. Ta dinamika nije dobra ni za koga – ustvrdila je Yellen.
Nije propustila priliku ni prozvati Kinu, napomenuvši da je zajednički interes potaknuti je da se suzdrži od ekonomskih praksi koje dovele sve u nepovoljan položaj.
- Te se prakse kreću od onih koje utječu na trgovinu i ulaganja, preko razvojne i klimatske politike, do pristupa za otpis duga zemljama koje se suočavaju s neodrživim teretom duga. Tamo gdje dijelimo zajedničke interese, svi bismo trebali pronaći načine da se povežemo s Kinom i izrazimo svoje stavove. Vjerojatnije je da će Kina odgovoriti povoljno ako ne može igrati s jednim od nas protiv drugoga. Bidenova administracija vjeruje da će suradnja ove vrste biti učinkovitija od unilateralizma koji smo vidjeli u ne tako dalekoj prošlosti – proklamirala je Yellen političke ciljeve SAD-a, napominjući da bi svi trebali težiti poticanju Kine da odustane od nepoželjnih praksi.
- Ako to uspijemo, imat ćemo veće šanse da se natječemo s Kinom u jednakim uvjetima, što će koristiti našim tvrtkama i potrošačima. I imat ćemo čvršću osnovu za uvjeravanje Kine da nam se pridruži u mnogim važnim područjima gdje je uistinu potrebna globalna suradnja – zaključila je američka ministrica financija.
Apropos Zelene tranzicije, J. Yellen ističe da srednjoročno moramo dramatično povećati obnovljive izvore energije, ulagati u nove tehnologije i povećati potporu mjerama energetske učinkovitosti za smanjenje potražnje za energijom.
- Postali smo previše ranjivi prema zemljama koje koriste svoje tržišne pozicije u sirovinama, tehnologijama ili proizvodima kako bi iskoristile geopolitičku polugu ili poremetile tržišta radi vlastite koristi. Na primjer, razvoj ovisnosti o ruskoj nafti favorizirao je cijenu i praktičnost u odnosu na rizik koncentracije i razmatranja sigurnosti. A energija nije jedini primjer, Rusija je također veliki dobavljač ključnih minerala – istaknula je te se ponovo referirala i na ovisnost o Kini drži oko 60 posto rijetkih ruda.
Porezna regorma? Da odmah uplatim da bi uhljebi mogli uzivati?