Europska komisija predlaže i globalni i europski porez bankama

– Bankovni sektor glavni je krivac za svjetsku novčarsku krizu i dobio je znatne državne potpore. Stoga sada, kada su hitno potrebni novi izvori prihoda za oporavak od krize, i banke moraju tome pošteno pridonijeti – naglasio je europski povjerenik za poreze, carine, borbu protiv prijevara i reviziju Algirdas Šemeta predstavljajući novinarima prijedlog Europske komisije o oporezivanju banaka.

EK-ov prijedlog ima dvije razine: globalnu i europsku. Na globalnoj, predlaže se porez na novčarske transakcije, iz kojega bi se plaćalo suočavanje s globalnim izazovima: borbu protiv promjena klime, razvojnu pomoć i borbu protiv siromaštva. Iako je bilo najava da bi EU takav porez i sam uveo ako se ostale članice skupine G20 ne slože, Švedska, koja je ga je imala u 80-ima pa je svjedočila velikome smanjenju trgovanja novčarskim proizvodima, te Ujedinjeno Kraljevstvo, koje se plaši bijega novčara iz londonskoga Cityja, tome se protive.

EU će stoga u studenome ponovno pokušati nagovoriti ostale članice G20 da se takav porez globalno uvede. Riječ je o stopi od samo 0,1 posto vrijednosti transakcije pa je ne bi bilo teško podnijeti, a ovisno o tome bi li se porez primijenio na sve transakcije ili samo na neke, poput trgovanja vrijednosnicama, derivatima ili valutama, donio bi u europsku blagajnu između 20 i 150 milijarda eura godišnje.

Na razini EU predlaže se uvođenje poreza na novčarske djelatnosti, po stopi od pet posto.

Njime bi se oporezivali dobit banaka i novčane nagrade poput plaća ili bonusa koje novčarske ustanove dijele.

I tu se može izabrati hoće li se oporezivati sve djelatnosti ili će se ciljati samo rentu ili dobit ostvarenu rizičnim djelatnostima. Takav bi porez u europsku blagajnu donio do 25 milijarda eura godišnje, a EU ga je spreman uvesti i ako ga ostale članice G20 odbiju.

– U usporedbi s drugim sektorima, bankovni je podoporezivan, a zbog teškoća s mjerenjem porezne osnovice oslobođen je i PDV-a, pa je opravdano uvesti mu poreze koji bi pomogli zadovoljiti potrebe za tekućim prihodima. Takvi bi porezi imali i “ispravljački značaj” jer bi pozitivno utjecali na tržišno ponašanje i pomogli bi spriječiti buduće krize – obrazložio je Šemeta.

Ovaj prijedlog, koji je već dobio načelnu potporu europskih čelnika, raspravit će 19. listopada Vijeće EU za gospodarstvo i novčarstvo (ECOFIN) te će potom stići na stol šefovima država ili vlada EU 27, koji se 28. i 29.listopada okupljaju na Europskome vijeću. U zakonskome će ga obliku EK predstaviti do sredine 2011. godine.