Ključna kamatna stopa Europske središnje banke ostat će nepromijenjena do kraja ljeta 2019. godine, ali od rujna će se prepoloviti, a od početka iduće godine i obustaviti otkup obveznica, objavio je jučer guverner eurozone Mario Draghi.
Takva odluka znači zadržavanje niskih kamatnih stopa barem do 2020., ali domaće su banke pokazale da neće oklijevati s poskupljenjem kada tržišno klatno krene gore. Erste banka je ovih dana poskupjela kredite vezane uz euro za 0,002 postotna poena – koliko je porastao šestomjesečni euribor, odnosno kamata po kojoj banke posuđuju novac jedna drugoj. Šestomjesečni euribor lagano je porastao na minus 0,271%, a hrvatska je banka na slabašno povećanje registrirano na trećoj decimali korigirala kamate. Temeljem toga prosječni kredit Erste banke, vezan uz euribor, poskupjet će 14-63 lipe, što dužnike neće zaviti u crno, ali nedvosmisleno pokazuje što će biti kad cijena eura skoči s negativnih vrijednosti na plus 2-5% – najčešći raspon unutar kojega su se kretale kamate do 2010. godine!
Kamatna stopa na prosječan kredit u Erste banci tada ne bi bila 5,763%, nego sedam i više posto. Istovremeno, prosječne rate kredita vezanih uz hrvatsku nacionalnu referentnu kamatnu stopu pojeftinit će oko jedne kune. Prema hrvatskom zakonu, promjenjive kamate ne smiju rasti više od promjene parametra za koji su vezane niti pojeftiniti manje nego što se smanjio parametar. Takva je odredba na snazi od 2013. i njome je država natjerala banke da spuste kamate nakon što je euribor jako pao. Euribor se 2012. godine spustio na 0%, a od 2013. je negativan. Kamate na stambene kredite u Hrvatskoj su 3,8-5,8%, a gotovinske 6-9%, s tim što je zadnjih godina HNB poticao kunske kredite.
Inicijativa Ovršni ustanak ispred Sabora urudžbirala donacije Martini Dalić