Pet fondova za gospodarsku suradnju, osmišljenih u sklopu Vladina programa gospodarskog oporavka, razmatra prve projekte u koje će ulagati, a realizacija nekih, prema najavama, mogla bi početi već sredinom godine.
Sukob interesa?
U fondove su novac uložili prije svega mirovinski fondovi, dok je broj tvrtki skroman. Osim toga, samo je u FDS Alternative uložila jedna strana kompanija koja kotira na praškoj burzi. Prema neslužbenim informacijama, 80 posto novca u pet fondova došlo je od mirovinskih fondova i Croatia osiguranja. Pri ulaganju u pojedini projekt, odnosno kompaniju, na iznos koji uloži fond u istom će omjeru sredstva uložiti i država. Za sada su se u equity ulaganjima okušali samo Quaestus i Nexus. No Quaestus je Hanfa na neki način već upozorila, kako bi osigurala da novac u FDS-u troši isključivo za projekte, zahtijevajući da pravilno rasporedi ulaganja u nekretninskom fondu, odnosno da se usmjeri na ulaganja u nekretnine, a ne u spašavanje svojih projekata – Metroneta i Hospitalije. Također, u oba fonda, prema razmišljanju pojedinaca, možda postoji sukob interesa zbog banaka na koje se oslanjaju, pa stoga i zbog ulaganja u buduće projekte. Ipak, mjerila za buduća ulaganja strogo su propisana pa će odluku donositi povjerenički odbor, odnosno investitori u fond, a uz privatne ulagače 50 posto prava na odluku imat će i država. Zato postoje i velike sumnje da bi pojedini državni činovnici mogli odugovlačiti cijelu priču s ulaganjem i usporiti je.
Naknada ili loši projekti
A u vezi s tim postala je sporna i naknada koju će fondovi dobivati u visini od dva posto za projekte koji možda i neće u realizaciju. Mirna Marović, predsjednica hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, kaže da je priča o naknadi pogrešno shvaćena te tvrdi da se fondovi neće moći opustiti jer, ako ne bude ulaganja, onda će investitori u svakom trenutku moći raspustiti društvo za upravljanje. Osim toga, investitori očekuju godišnji povrat od najmanje osam posto. Ako tog povrata ne bude, fond će morati vratiti i naknadu. – Fond mora ostvariti povrat za ulagače, a tek se onda oni mogu namiriti – kaže Marović.
Zoran Zemljić iz Alternative Private Equity FDS-a kaže da oni već razmatraju ulaganje u projekte iz sektora proizvodnje i poljoprivrede te smatra da će ovog ljeta početi i realizacija. Kaže da se nepotrebno stvorila rasprava oko naknada, koje su manje sporne, a jedini problem koji bi se mogao dogoditi jest, kaže, ulaganje u loš projekt.
Primjerice, mnogo puta istican izraelski projekt Yozma uspio je jer je imao dobre projekte koji su oživili gospodarstvo, dok onaj u Čileu, iako na istom načelu, nije uspio jer dobrih projekata nije bilo.
Godišnje se planira prikupiti oko 400 milijuna kuna – 200 milijuna dala bi država i isto toliko privatni ulagači, a to bi se uložilo u 10 do 12 projekata na godinu, kaže Mirna Marović. Ti bi projekti trebali pridonijeti otvaranju radnih mjesta, jačanju kapitala i osnaživanju gospodarstva.
Jos jedna velika mafijaska prevara u stilu HDZ-a.