Današnje predstavljanje mogućih budućih euroobveznica palo je u sjenu situacije na tržištu. Potpuno iznenađenje naime dogodilo se danas kada je Njemačka na dražbi pokušala prodati svoje desetogodišnje obveznice vrijedne šest milijardi eura, no uspjela je prodati obveznice u vrijednosti samo 3,6 milijardi eura. Više od trećine ostalo je neprodano zbog nedovoljnog interesa ulagača.
Analitičari su uvjereni da će to značiti novi udar financijske krize na Njemačku, koja slovi kao perjanica europskog gospodarstva i niske nezaposlenosti. Istovremeno i Francuskoj prijete loše ocjene revizorskih kuća pa je moguće i da joj snize kreditni rejting.
A dok je u Bruxellesu šef EK-a Barroso predstavljao uvođenje stabilizacijskih obveznica, svjetski su mediji prenosili izjave Angele Merkel i njenog ministra financija kako se protive euroobveznicama, odnosno da ih ne smatraju čarobnim štapićem, odnosno kratkotrajnim rješenjem.
Barroso je odbacio te kritike tvrdeći upravo suprotno: da euroobveznice mogu odmah pripomoći u smirivanju krize.
Šef Europske komisije José Manuel Durão Barroso je u Bruxellesu završio predstavljanje "zelene knjige", neobvezujućeg dokumenta u kojem se stidljivo zagovara uvođenje kolektivnih euroobveznica kao rješenja za galopirajuću krizu eurozone.
– Objavljivanjem tri prijedloga stabilizacijskih obveznica i objavljivanjem detaljne analize njihova financijskog i zakonskog učinka, Komisija daje okvir za raspravu – rekao je Barroso i dodao:
– Pristupimo ovoj raspravi otvorenog uma i oslobođeni od dogme.
Uvođenje stabilizacijskih obveznica na tri načina
Prijedlog o kojem smo već pisali proteklih dana Barroso iznio je vrlo oprezno, ali na novinarska pitanja odgovarao je polemički i oštro. Naziva ih "stabilizacijskim obveznicama" koje bi se mogle uvesti na tri različita načina: prva dva zahtijevala bi promjenu Lisabonskog ugovora koji sada ne dopušta da neka zemlja spašava, odnosno plaća dugove drugih zemalja. Stabilizacijske ili, popularnijim nazivom, euroobveznice značile bi da se zemlje eurozone zadužuju izdavanjem obveznica za koje jamče kolektivno, što bi bio radikalan pomak u odnosu na sadašnju situaciju gdje svaka od 17 zemalja eurozone izdaje svoje obveznice, od kojih neke uživaju veći, a neke manji ugled na tržištu.
Ideja je da kolektivne obveznice spoje sve prednosti i sve mane eurozone u jedan financijski proizvod, koji bi bio dovoljno velik i dovoljno jak da smiri sadašnju paniku na tržištu. Ali Nijemci se oštro protive euroobveznicama.
Samo četiri sata prije Barrosova izlaska pred novinare u Bruxellesu kancelarka Angela Merkel u Njemačkoj je izjavila da je Komisijina usredotočenost na euroobveznice "neprikladna".
Njemačka: Šalje se pogrešan signal onima koji bi trebali biti odgovorniji
– Ne smatram prikladnim da još jednom sada raspravljamo o tome usred krize, kao da je to rješenje. Dugoročno, to nije rješenje – rekla je Merkel i u jučerašnjoj izjavi.
Njemački ministar financija Wolfgang Schauble jutros je za njemački radio Deutchlandfunk izjavio da sama rasprava o uvođenju euroobveznica šalje pogrešan signal zemljama koje trenutačno treba "pritiskati" da uvedu financijsku disciplinu.
Jedno od novinarskih pitanja Barrosu bilo je i o tome zašto Europska komisija ide protiv Njemačke koja se protivi euroobveznicama.
Barroso: Naše namjere nisu usmjerene protiv Njemačke
– Naša namjera nije usmjerena protiv nijedne zemlje, a sigurno ne protiv najveće ekonomije u EU. Ali naša obveza je proizvesti objektivnu analizu o pitanju koje je sada važno za našu raspravu. Pozivamo sve zemlje da sada kažu svoje mišljenje. Naravno, neke su zemlje iskazale svoje mišljenje i prije nego što je ovaj prijedlog prihvaćen. A prihvaćen je prije samo sat vremena. Ne smatram to prikladnim – rekao je Barroso.
Prijedlog Europske komisije predstavljen je u obliku "zelene knjige o opravdanosti uvođenja stabilizacijskih obveznica". To nije formalan prijedlog, nego samo podloga za raspravu, ali to je dosad najargumentiraniji i najvjerodostojniji dokument u korist euroobveznica. Nitko ne očekuje da će se te kolektivne obveznice uvesti brzo. Goldman Sachs ovih je dana u jednoj svojoj analizi predvidio da bi uvođenje euroobveznica moglo trajati vrlo dugo, vjerojatno godinama.
Ali činjenica da sada postoji dokument Europske komisije koji ih zagovara mogla bi poslužiti kao ideja kojoj se zemlje mogu vratiti kad dalje niz ovu nizbrdicu kojom ih vodi kriza naiđu na nepremostivu provaliju i trenutak odluke: poginuti ili posegnuti za euroobveznicama.
Barroso i povjerenik za ekonomiju Olli Rehn naglašavaju da prijedlog uvođenja euroobveznica može imati učinak odmah i smiriti širenje krize.
– Bez obzira na vrijeme koje će biti potrebno za implementaciju, dogovor o kolektivnim obveznicama može imati trenutačni učinak na očekivanja tržišta. Na taj način može smanjiti troškove zaduživanja koje zemlje članice trenutačno imaju – kaže se u dokumentu Europske komisije.
Ni je Barosso ni blesav ...svi bi nešto muljali i trošili a njemački građani neka plate!