OKRUGLI STOL

Financijsko opismenjavanje građana Hrvatske treba biti prioritet

Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
okrugli stol
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
okrugli stol
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
okrugli stol
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL
okrugli stol
19.10.2014.
u 17:39
Na financijskom opismenjavanju građana HUKU djeluje u sklopu šire inicijative nebankovnih udruga
Pogledaj originalni članak

U prostorijama HUP-a održan je okrugli stol povodom Svjetskog dana kreditnih unija. Okruglom stolu su nazočili predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Grada Zagreba, ostalih ministarstava, Tržišta novca, članovi uprava i nadzornih odbora kreditnih unija. Okrugli stol je organizirala Hrvatska udruga kreditnih unija (HUKU).

Okupljene je ispred HUP-a pozdravila Sanja Smoljak-Katić, te okupljenima čestitala Svjetski dan kreditnih unija.

Lokalna usluga, Globalno dobro

„Ovogodišnja tema Svjetskog dana kreditnih unija je Lokalna usluga, Globalno dobro a sve naše aktivnosti usmjerene su ukazati na društvenu korisnost kreditnih unija odnosno ukazati da lokalna usluga čini globalno dobro.“ u uvodnom govoru istaknula je predsjednica HUKU-a, Željka Pirija-Benaković.

„HUKU i njene članice u ovoj godini su aktivno radile na financijskom opismenjivanju svojih članova i to će i nastaviti činiti. Naglasak stavljamo na obrazovanju mladih te na podizanju svijesti o  postojanju kreditnih unija,“ zaključila je Pirija-Benaković.

Na financijskom opismenjavanju građana HUKU djeluje u sklopu šire inicijative nebankovnih udruga. Zagrebačka burza kroz svoju Akademiju također radi na osvješćivanju opcija koje građani imaju u raspolaganju vlastitim novcem. Naravno, uz adekvatne edukacije.

„Edukativne usluge Akademije su seminari, certificirani programi, stručni skupovi, edukativne posjete te online simulacije trgovanja na ZSE-u“ objasnila je Melita Marčeta, voditeljica Akademije  Zagrebačke burze.

„Sretni smo primijetiti kako naše programe pohađaju najrazličitije demografske skupine građana: od studenata ekonomije koji za izborne predmete koriste online simulaciju trgovanja na ZSE, do starijih građana koji u karijeri nisu bili vezani na financijski sektor, ali su u kasnijim godinama otkrili ljubav prema ulaganju,“ zaključila je Marčeta.

Financijske institucije van bankarskog sektora

O kreditnim unijama kao financijskim institucijama van bankarskog sektora, njihovom pozicioniranju i programskim aktivnostima govorio je Igor Škrgatić, predsjednik Koordinacije nebankarskih institucija na financijskom tržištu:

„HUP je pokrenuo inicijativu o nebankarskim institucijama koje podržavaju kreditne unije, Zagrebačka burza, Središnje klirinško depozitarno društvo, Hrvatski anđeli... Svrha je upoznati građane Republike Hrvatske s činjenicom da na tržištu postoje financijske institucije van bankarskog sektora. Programske aktivnosti Koordinacije su: financijska pismenost građana koju želimo provoditi kao nacionalni program, sudjelovanje u kreiranju zakona i propisa, te informiranje javnosti o zbivanjima i stavovima unutar koordinacije,“ objasnio je Škrgatić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

TO
tolitol
21:33 20.10.2014.

Donji komentator je zapravo na krasan način nesvjesno obrazložio zbog čega je Hrvatima upravo nasušno potrebno financijsko opismenjivanje. Da su Hrvati financijski pismeni, kao prvo ne bi uzimali kredite u švicarcima, ne bi zadnjih petnaest godina masovno kupovali nove automobile (što je najgora moguća investicija), i naposljetku, ne bi na svakim izborima "padali" na najgore moguće laži da je blagostanje moguće postići za godinu-dvije uz nikakve promjene i bez trunčice znoja. Da su Hrvati financijski pismeni danas ova zemlja ne bi bila na koljenima. No budući da nisu, zemlja je tu gdje je a oni se, poput drugog komentatora, ko pura dreku iščuđuju nad bijedom u državi.

NT
Nikola Turajlić-jaružalo
19:22 19.10.2014.

Lijepo je što se gradjani financijski opismenjavaju kao investitori, te korisnici kredita od nebankarskih institucija. Medjutim većina gradjana ne treba ovakvu vrst opismenjavanja, jer nema novac i kreditno je nesposobna, već će joj usakoro trebati obučavanje iz kontejnerskog i drugog saklupljačkog gospodarstva, a radi golog preživljavanja, jer pitanje je trenutka kada će Caritasovi kazani implodirati zbog preopterećenosti, a sve igre u neovisnoj državi kao što su proslave, parade i druge šarade, a prilog su uz državno znakovlje i simbole, ne mogu biti surogat (pardon nadomjestak) ni za suvi suvcati kruh, zar ne?

KO
kojesta
22:14 20.10.2014.

hrvati bi bili financ. pismeniji kad bi imali postene medije odn. informacije, sto se stvarno zbiva napr. na financijskom sektoru u svijetu, u eu. o tome ni traga ni glasa, samo ponesto. i kraj svih svojih silnih ekonomista, stvarno je narod totalno iskljucen, jel to podrucje kredita i akcija, jel to ceta ili ttip, jel to neka nova odluka iz brisela, besplatni promet, cijena zlata, pad cijena, povijesni primjeri izvjestaji i prognoze insidera, nista, svi spavaju. zalosno.