Financijsko planiranje u režiji banaka: 
Iskoristite njihovu metodu

Zagrebačka je banka prošli tjedan predstavila "Financijski planer", aplikaciju kojom korisnici internetskog i mobilnog bankarstva mogu upravljati svojim financijama; rashodima, prihodima, limitima i ciljevima. Nešto slično predstavila je prije tri godine i Erste banka, doduše samo za potrošnju preko kartica Diners. Sama ideja nije loša i nekakav sličan model vođenja osobnih financija trebala bi imati svaka odrasla i samostalna osoba. No teško se oteti dojmu da je bankarska edukacija u osobnim financijama stigla, kako bi rekli Amerikanci, "too little, too late" – premalo i prekasno.

Nedostatna edukacija

Zbog nepoznavanja osnovnih postavki vođenja osobnih financija, mnogi se sugrađani koprcaju u problemima, nakon što su godinama na raspolaganje dobivali nove i nove alate za povećanje zaduženja (kartice, dopušteni minus, krediti) bez adekvatnih znanja o nužnosti ravnoteže prihoda i rashoda. Situacija bi se mogla usporediti sa salonom automobila koji prodaje brze i snažne modele pa, nakon što su se kupci masovno "slupali", zaključi da bi možda bilo dobro da su omogućili polaganje vozačkog ispita i eventualno priložili upute za korištenje. No nisu za sve krive banke.

Kao što je država dužna regulirati polaganje vozačkog ispita, tako bi trebala osigurati edukaciju građana o financijama, i to od nižih razreda osnovne škole, čim prvašići svladaju zbrajanje i oduzimanje do 100. Onda bi svoje tablice prihoda i rashoda građani vodili sami, a banke ne bi trebale plasirati svoje personalizirane sveobuhvatne aplikacije čiji je jedini, ali ne i nevažan nedostatak sumnja u zaštitu privatnosti. Jer, ako kao u slučaju "Financijskog planera" Zagrebačke banke imate "rendgensku" snimku rashoda i prihoda, strukturu troškova, ulaganja i računa na dospijeću, štednje i investicija, a pritom se mogu dodati i transakcije i prometi u drugim bankama, o klijentu znate gotovo sve. Ako nadobudni klijent u kojem se probudio "računovođa" doda još i svoje životne, materijalno mjerljive ciljeve uz plan izdvajanja za njihovo ostvarenje te limite potrošnje koje si je zadao, lako se može iščitati potpun financijski i psihološki profil osobe, kao i dijapazon njezina kretanja. Paranoično?

Možda, jer prijava na internetsko bankarstvo vezana je uz samo nama poznati PIN i autorizaciju, no nekako je zastrašujuća ideja da negdje na internetu postoji kompletan prikaz financijskih potencijala osobe, uz "attachirane" snove i težnje te postotak njihove ostvarenosti.

Limitiranje izdataka

No ono što je izuzetno dobro u ovakvoj i sličnim aplikacijama jest metodologija koja potiče na uravnoteženje prihoda i rashoda te planiranje budućnosti. Grafički je prikazana struktura prihoda, troškova i ulaganja koji su kategorizirani u grupe pa osoba može prepoznati svoje potrošačke navike i isplanirati njihovu promjenu, ako se pokažu neodrživima. Taj se dio može, pak, iščitati praćenjem dinamike stanja po računima, nakon čega se vidi je li mjesečna bilanca u minusu ili plusu. Ako se troši više nego što se zaradi, može se postaviti vlastite limite potrošnje na određene kategorije izdataka te isplanirati štednju ili neko drugo ulaganje. Može se vidjeti i ukupan odnos imovine i zaduženja, u koji ulazi i vrijednost imovine koju klijent sam dodaje u tablice, a banka s tim podatkom inače ne raspolaže.

Sličnu je aplikaciju prije tri godine uveo Erste Card Club za praćenje potrošnje na kartici Diners. "Diners ProFile" prikazuje uvid u troškove u razdoblju od mjesec dana do 24 mjeseca po kategorijama i strukturi. Daje i popis prodajnih mjesta uz prosječnu potrošnju na njima. I njihova je ideja da korisnici osvijeste svoje kupovne navike i dobiju realnu sliku na što i koliko troše. Nedostatak je nedovoljan obuhvat; podaci se odnose samo na potrošnju na jednu karticu i ne prikazuju ukupnu strukturu prihoda i rashoda.