U fiskalizaciju 
od 1. srpnja ulazi posljednji ešalon 15.000 paušalista

Četiri i pol godine nakon što je Hrvatska počela s fiskalizacijom, pred nama je zaokruživanje tog procesa. Od 1. srpnja svi će obveznici fiskalizacije morati izdavati račune putem fiskalnih veza s poreznom upravom, što u ovoj fazi iziskuje dodatan financijski izdatak za približno 15 tisuća malih obveznika koji moraju nabaviti posebne blagajne da bi ispoštovali zakonsku obavezu. U tvrtki Superius, koja je četiri godine prisutna na tržištu fiskalizacije kod nas, u Češkoj i Sloveniji kažu da im telefoni ne prestaju zvoniti jer u skladu s domaćom navikom da se sve radi u zadnji čas, većina tek sad sređuje potrebnu papirologiju i nabavlja opremu.

Novi Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je stupio na snagu početkom 2017. ukinuo je status “malog obveznika fiskalizacije” te je propisao obvezu izdavanja računa putem naplatnih uređaja za sve, neovisno o tome plaćaju li porez paušalno ili ne. Taj status koristili su obrtnici, frizeri, kozmetički saloni, taksisti, pojedine samostalne djelatnosti, pa i novinari. Svima njima ostala su dva tjedna da u Fini zatraže potpisni certifikat za fiskalizaciju te osiguraju internetsku vezu, blagajnu i program za dostavljanje podataka poreznoj upravi. Mali obveznici još će samo dva tjedna moći izdavati račune putem uvezane knjige računa ovjerene od Ministarstva financija ili Porezne uprave, no od 1. srpnja tom će se knjigom paušalisti moći ko­ristiti iznimno, najviše dva dana, dođe li do kvara naplatnog uređaja ili ako ne mogu uspostaviti vezu s poreznom upravom.

Poreznici u svojim javnim istupima naglašavaju da se od 1. srpnja ove godine ne proširuje broj obveznika fiskalizacije, već 15 tisuća preostalih poduzetnika sa statusom “malih obveznika fiskalizacije” mora prijeći s izdavanja pisanih na račune iz elektroničkih naplatnih uređaja. Za novu se financijsku i poslovnu obavezu malih poduzetnika pripremio i IT sektor koji nudi niz fiskalnih blagajni te odrađuje tehnički dio posla. U početku, kad je fiskalizacija počela, na tržištu je bilo više od 300 ponuđača fiskalnih blagajni, no s vremenom su se izdvojila tri tržišna lidera sa svojim rješenjima, telekom operatori Vipnet i HT te Fiskal1 koji se predstavlja kao izvorni hrvatski brend sa 65 tisuća prodanih blagajni. Neosalon je brend koji je u vrlo kratkom roku postao omiljen među malim poduzetnicima, kažu u tvrtki Superius koja se također ugurala na to tržište te ponudila opciju po kojoj im mali poduzetnici plaćaju tehničku podršku samo u mjesecima u kojima rade.

Fiskalizacija se smatra najuspješnijim projektom Milanovićeve Vlade, počeo ju je ministar financija Slavko Linić koji je već u prvoj godini primjene iz sive zone izvukao oko 13 milijardi kuna prihoda. Fiskalne veze omogućuju poreznicima da u svakom trenutku prate promet na svakom prodajnom mjestu, no i to umrežavanje ima svoju cijenu, koja, dakako, pada na teret poreznih obveznika.

Novost je i da nadzor fiskalizacije, osim porezne, može obavljati i carinska uprava. Uoči li netko od njih kršenje zakona, mogu posegnuti za novčanom kaznom ili privremenom zabranom rada na osam dana. Za ispravnost programa fiskalne blagajne odgovorni su obveznik fiskalizacije, proizvođač i održavatelj programa. Kad je riječ o slobodnim profesijama, u poreznoj upravi odgovaraju da će se i takvi obveznici morati prilagoditi postupku fiskalizacije izdavanja računa “tako da račune izdaju putem elektroničkih naplatnih uređaja ako naplaćuju svoje usluge u gotovom novcu”.

Poljoprivredna gospodarstva koja prodaju vlastite proizvode na otvorenome i nadalje neće biti obveznici fiskalizacije, kao i poštanski promet, prodaja karata, naplata cestarina i slično.