Manje od 500-tinjak građana među 1,69 milijuna onih koji štede u drugom mirovinskom stupu dosad je iskoristilo novost u mirovinskom osiguranju i odabralo generacijski potportfelj. Država je omogućila građanima koji su uštedjeli oko 57 milijardi kuna aktivno odlučivanje u izboru načina štednje, odnosno žele li da fondovi njihove buduće mirovine ulažu liberalnije ili konzervativno. Rok za odabir istječe za dvadesetak dana. Umjesto kao dosad jedne kategorije, svaki od postojećih obveznih mirovinskih fondova kreirao je tri kategorije štednje ili potportfelja A, B i C. Njih se može do 7. kolovoza birati prema sklonosti riziku uz dobna ograničenja. Fond B namijenjen je onima kojima je ostalo između pet i više godina do umirovljenja, a bit će najsličniji postojećem drugom stupu.
Zasad slab odaziv
Svi koji ne odaberu alternativu automatski će se prebaciti u fond B, osim onih kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine. Za njih je predviđen fond C koji će biti najmanje rizičan i ulagati štednju konzervativno preferirajući sigurnost pred mogućnošću ostvarivanja većih zarada. Oni s više od deset godina do mirovine imaju najveći izbor: za njih je predviđen fond A koji će ulagati rizičnije i potencijalno ostvarivati više prinose, a u slučaju eventualne krize pred osiguranikom je dovoljno vremena da se nadoknade gubici. Kako se približava mirovina tako se štednja obavezno seli iz rizičnijih ulaganja prema konzervativnijima. Nakon što istekne rok, fond će se moći birati samo jednom u tri godine; kada osiguranik navrši broj godina djeljiv sa tri (primjerice 21, 24, 27...) i to samo u mjesecu rođenja.
Upravitelji obveznih mirovinskih fondova čekaju kraj kolovoza da se usklađivanje završi, no ističu da je zakon donio značajnu promjenu.
- Osiguranici sada dobivaju mogućnost da, uz određena ograničenja u starijoj dobi, sami izaberu ulagateljski profil sukladno dobi i očekivanoj godini umirovljenja, obiteljskom, imovinskom i socijalnom statusu te stavu prema riziku - kaže Damir Grbavac iz Raiffeisenova fonda.
- Do sada zaista nije puno osiguranika prijavilo prelazak u neki drugi potportfelj, no držimo da je to potpuno očekivano. S vremenom, kada naši članovi vide rezultate rada potportfelja, vjerujemo da će se njihova aktivnost u izboru kategorija i povećavati - kaže Dubravko Štimac iz PBZ CO fonda. Očekuje se, prema riječima Petra Vlaića iz Erste Plavog, da će većina članova ostati u fondu B kategorije. Najmanje rizičan fond C trebao bi rasti brže od fonda A zbog obaveznog ulaska u njega pet godina prije mirovine.
Veća lepeza ulaganja
Tri potportfelja su blijeda alternativa povećavanju izdvajanja u drugi stup, što je predviđeno na početku mirovinske reforme, ali nikad nije provedeno. Jedan postotni bod više u drugi stup (s 5 na 6%) ostavlja u proračunu oko milijardu kuna mjesečno manjka za isplatu sadašnjih umirovljenika. Država se nada da će olabavljenjem ograničenja fondovima, koji su dosad više od 70% štednje imali u državnom dugu, omogućiti veću lepezu ulaganja i potencijalno veće prinose.
- Investicijska strategija koja na prvo mjesto stavlja sigurnost i ostvarivanje optimalnih prinosa ostat će nepromijenjena. Sada ćemo umjesto jednog, upravljati imovinom tri fonda i moći primjerenije odgovoriti na očekivanja i potrebe svih članova, vezano uz horizont štednje, spremnost na rizik i očekivane prinose - napominje Dinko Novoselec iz AZ fonda. Četiri obvezna mirovinska fonda od početka godine zaradila su prosječno 5,21% prinosa na štednju, a od 2002. prinos je iznosio 5,65% čime su ostvarili cilj da štednju za buduće mirovine zaštite od nagrizanja inflacije.
>> Dinko Novoselec: Ukidanje drugog stupa ne bi promijenilo statističku sliku javnog duga
Masovna umirovljenja kada se je urušavala hrvatska privreda dovelo je do nepodnošljivog omjera zaposlenih i umirovljenika tako da budućnost mirovina ne ovisi samo od novčanih izdvajanja i štednje.