O konačnom uvođenju potportfelja A, B i C i što će oni donijeti osiguranicima i mirovinskim fondovima razgovaramo s Damirom Grbavcem, predsjednikom Uprave Raiffeisen mirovinskoga društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom (ROMD) i čelnikom Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravajućim društvima.
Starijima primjeren C
Iz mirovinskih fondova dugo su govorili o povećavanju izdvajanja u drugi stup, kako je reformom i zamišljeno, no to zbog budžetskih ograničenja nije zaživjelo. Umjesto toga, uvode se potportfelji. Koliko su oni važni za mirovinske fondove i tržište?
Poanta nije u značenju visine stope doprinosa za mirovinske fondove ili društva, pa ni za tržište kapitala iako s višom stopom doprinosa brže raste ulagateljski potencijal fondova, pa se to može pozitivno odraziti na tržište. Najvažniji i jedini stvarno relevantni razlozi za povećanje interes su članova mirovinskih fondova, a danas je to velika većina zaposlenih građana Hrvatske i doprinos održivosti mirovinskoga sustava.
Što osiguranici koji uplaćuju doprinose dobivaju izborom potportfelja, što dosad nisu imali?
Dobivaju mogućnost da, uz određena ograničenja u starijoj dobi, sami izaberu ulagateljski profil svoga mirovinskog fonda sukladno životnoj dobi i očekivanoj godini umirovljenja, obiteljskom, imovinskom i socijalnom statusu te individualnom stavu prema riziku.
Koja je razlika ulagačke politike u A, B ili C fondu?
Fond kategorije A primjeren je članovima mlađe dobi. Po profilu rizičnosti te investicijskim limitima je najrizičniji, ali se očekuje da bi na dulji rok trebao nositi najviše prinose. Fond kategorije C je najkonzervativniji, ulaže uglavnom u instrumente s fiksnim prinosom, imat će postojanu vrijednost obračunske jedinice, ali i niži očekivani prinos na dulji rok. Primjeren je starijim članovima mirovinskih fondova jer minimizira mogućnost nagloga pada vrijednosti obračunske jedinice pred mirovinu. Fond kategorije B između je A i C po očekivanim prinosima i rizičnosti, a nastavlja s vrijednošću obračunske jedinice i profil mu odgovara profilu dosadašnjih mirovinskih fondova.
Nema ciljanih prinosa
Kakva su očekivanja mirovinskih fondova i koliko će se od ukupne štednje preraspodijeliti po kategorijama?
O brojkama ne mogu govoriti, ali najveći će ostati fond kategorije B u kojem su članovi sada i u koji ulaze novozaposleni ako se sami ne opredijele drugačije. Fond kategorije C rast će brže nego A jer se u njega obvezno ulazi pet godina prije dobi za mirovinu.
Postoje li ciljane/željene razine prinosa po svakoj od kategorija? Primjerice, da osiguranik danas ulazi u drugi stup, kojem se prinosu može nadati ako štedi maksimalno dugo u fondu A, potom B i konačno C?
Nije moguće dati takve ciljane prinose.
Što bi se hipotetski dogodilo sa štednjom osiguranika koji štedi u fondu A i nastupi nova kriza i sruši dionička tržišta? Što biste savjetovali osiguraniku u tom slučaju?
U fondu A su zaposlenici koji imaju dovoljan broj godina do mirovine da mogu očekivati da će se u kasnijem razdoblju učinci krize u duljem roku eliminirati. Najgore bi bilo panično izlaziti iz kategorije A jer postoji mogućnost da se to napravi upravo na dnu. Upravo zato takve reakcije otežava i način i vrijeme moguće promjene kategorije fonda, kako je to regulirano Zakonom. Naime, kategoriju mirovinskog fonda možete promijeniti u godini života koja je višekratnik broja tri i u mjesecu u kojem vam je rođendan.
Lijepih priča bilo je i za takozvani drugi mirovinski stup za koji su stručnjaci ustanovili da je loš eksperiment i da bi ga trebalo ukinuti. Ovo su neozbiljne igre s ljudima i njihovim egzistencijama.