Fondovi za gospodarsku suradnju za sada bez stranih ulagača

Nakon što su dva domaća Fonda za gospodarsku suradnju Nexus i Quaestus dobila od Hanfe odobrenje za rad, trenutačno prikupljaju kapital te će zajedno s državnim sredstvima ulagati u projekte. Na traženje kapitala ograničeni su na domaće tržište jer strani ulagači za sada nisu pokazali zanimanje.

Rizik ulaganja

– Razlog tome je prvenstveno još vrlo nepovoljno globalno okruženje – kaže Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije. Tako je, primjerice, visina prikupljenih sredstava PE/VC fondova u srednjoj i istočnoj Europi u prošloj godini bila tek na razini 10 posto od onih prije tri godine. A prikupljena su pretežito od državnih i paradržavnih agencija jer se tradicionalni institucionalni ulagači još nisu vratili na ta tržišta.

– Strani ulagači stoga razmatraju, ali još nisu spremni na prihvaćanje hrvatskog rizika, ali su i oprezni jer nisu sigurni kako će država kao ravnopravni ulagač u projekte s fondovima djelovati – kaže Marović.

Stranci su trenutačno usmjereni na BRIC tržišta, o od onih u okruženju Poljsku i Tursku, jer su u tim zemljama PE/VC ulaganja mjere u milijardama, a kod nas u milijunima. No nije isključeno da se nakon što projekt zaživi, u njega uključe i veće međunarodne financijske institucije a koje bi povukle i ostale strane ulagače. Posebno zato što ulagači iz regije, tvrdi Marović, aktivno razmatraju mogućnosti ulaganja u PE/VC investicije u Hrvatskoj. Domaći fondovi, dva registrirana i ona koja tek dozvolu trebaju dobiti zato trenutačno na najveći dio kapitala mogu računati od mirovinskih fondova.

Dobri projekti

Nakon što se kapital prikupi potrebno je naći projekte u koje će se novac iz fondova uz jednaki omjer državnih sredstava plasirati. Izraelski projekt Yozma je tako, primjerice, uspio jer je imao dobre projekte koji su oživjeli gospodarstvo, dok onaj u Čileu, iako na istom principu, nije uspio, jer takvih projekata nije bilo. Uspješnim se izdvaja i turski primjer od prije tri godine. U EU je pak izuzetno značajan Europski investicijski fond, najveći javni ulagač u venture kapital fondove u EU, zemlje kandidate i regije kroz nekoliko programa. No najveću ulogu ti fondovi imaju na američkom tržištu, gdje su javnu potporu dobili još tridesetih godina prošlog stoljeća.