ograničena prava

Godišnja zarada direktora do 400 tisuća kuna plus bonus

Foto: 'Sanjin Strukic/PIXSELL'
'21.09.2010., Trg svetog Marka 4, Zagreb - Dvorana Josip Jelacic - Centar. Konferencija za medije Kluba zastupnika HNS-HSU-a. Silvano Hrelja, Zlatko Koracevic. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL'
Foto: 'Goran Stanzl/PIXSELL'
'19.11.2010., HNS, Kneza Mislava, Zagreb - Tiskovna konferencija HNS-a o proracunu za 2011. Dragan Kovacevic, predsjednik sredisnjeg odbora HNS-a i glavni ekonomski strateg HNS-a. Photo: Goran Stanzl
Foto: 'Marko Lukunic/PIXSELL'
'01.03.2011., Zagreb - Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija odrzalo je press konferenciju sa direktorima firmi koje su imali svoje zaposlenike u Libiji gdje traju sukobi. Mladen Antun
Foto: 'Davor Visnjic/PIXSELL'
'06.02.2012., Zagreb - Ivan Pavelic predsjednik uprave Hrvatskih suma Photo: Davor Visnjic/PIXSELL'
Foto: 'Davor Puklavec/PIXSELL'
'24.01.2012., Zagreb - Na konferenciji za medije odrzanoj u upravnoj zgradi HZ-a, predstavljeni su predsjednik uprave HZ Holdinga Rene Valcic i clanovi uprave Ivan Vukovic i Drazen Ratkovic. Rene Val
18.04.2012.
u 10:00
Ovisno o stažu, broju članova obitelji... mjesečne neto plaće iznosit će između 17.500 i 18.500 kuna, a šefovi javnih tvrtki moći će dobiti i godišnje i mandatne nagrade
Pogledaj originalni članak

Vlada je izradila novi pravilnik o plaćama u državnim tvrtkama prema kojemu će predsjednici uprava godišnje moći zaraditi i do 400 tisuća kuna – šest puta više nego što u jednoj godini zaradi radnik s prosječnom plaćom od 5500 kuna.

Premijeru upola manje

Osnovne plaće predsjednika i članova uprava tvrtki u apsolutnom ili pretežitom vlasništvu države ostat će iste – najviše 3,2 puta veće od prosječne plaće u Hrvatskoj. Ovisno o stažu, broju članova obitelji... mjesečne neto plaće iznosit će između 17.500 i 18.500 kuna.

Zanimljivo, maksimalno dopuštena osnovna plaća bit će ista i za šefa najmanjeg državnog poduzeća i za šefove najvećih tvrtki – poput HŽ-a ili HEP-a. Jedina razlika u njihovim primanjima bit će maksimalno dopuštena godišnja stimulativna nagrada koja će za predsjednika i članove uprave malih tvrtki (do 300 zaposlenih) iznositi najviše do 60 posto od ukupnih godišnjih prihoda. Njihovi kolege u srednje velikim poduzećima (do 3000 zaposlenih) moći će dobiti godišnju nagradu u iznosu do 70 posto od ukupnih godišnjih prihoda, dok će šefovi i članovi uprava velikih tvrtki moći na zbroj svih 12 plaća dobiti i bonus do 80 posto. Pojednostavnjeno, ako šef HEP-a danas zarađuje oko 18 tisuća kuna, njegova maksimalna godišnja nagrada iznosit će oko 170 tisuća kuna.

Točne iznose nagrada, unutar maksimalno dopuštenih okvira, diskrecijskim će pravom određivati nadzorni odbori. Zanimljivo, pravo na godišnje nagrade imat će i vodeći ljudi tvrtki koje ovu godinu završe s dobiti, ali i šefovi tvrtki koje poslovnu godinu završe s gubitkom!

– Važno je da ostvare poslovne rezultate koje pred njih stavi vlasnik (Vlada), odnosno članovi nadzornog odbora. Ako je neka tvrtka posljednjih godina završavala u minusima koji se broje stotinama milijuna kuna, zašto ne nagraditi predsjednika i članove uprava ako znatno smanje gubitke, uspješno provode proces restrukturiranja i druge zadatke koje pred njih stavi nadzorni odbor – kaže naš izvor blizak Vladi.

Važno je napomenuti da je Vlada novim pravilnikom o plaćama u vrhu državnih tvrtki velike ovlasti dala nadzornim odborima, koji će diskrecijskim pravom određivati visinu godišnjih nagrada ili, pak, odlučiti da nitko u upravi nije zaslužio godišnju stimulaciju.

Nadzorni odbor predsjedniku i članovima uprave zadat će i dugoročne ciljeve. Ako ih oni nakon isteka svog četverogodišnjeg mandata ispune, NO moći će ih dodatno nagraditi. Najveći bonus po isteku mandata moći će iznositi 25 posto od ukupnog iznosa svih plaća isplaćenih za mandata – oko 220 tisuća kuna.

Kada sve zbrojimo, ispada da će šef velikog javnog poduzeća u četiri godine moći zaraditi maksimalno 1,2 milijuna kuna, što je dvostruko više nego što će zaraditi premijer Zoran Milanović ako mandat odradi do kraja!

Esad Čolaković iz udruženja menadžera i poduzetnika (CROMA) kaže da je novi pravilnik svakako korak naprijed. Daje mu ocjenu minus 3 i uočava nekoliko nedostataka.

– Šteta što su državne tvrtke razvrstane u samo tri kategorije i što je osnovna plaća svima ista. Trebalo je drukčije vrednovati uspjehe tvrtki koje se bore na otvorenom tržištu poput Croatia osiguranja od državnih monopolista poput HEP-a ili HŽ-a koji prima državne subvencije. Također, mislim da je pravilnik trebalo detaljnije razraditi, jer ovako je nadzornim odborima Vlada dala previše prostora za subjektivne procjene – rekao je Čolaković.

Limiti na karticama

Šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović ističe da su novim pravilnikom regulirana i dosta skresana ostala prava šefova uprava.

– Nema više bajoslovnih polica životnih osiguranja, otkupa automobila po povlaštenim cijenama, a i službeni troškovi i troškovi stanovanja stavljeni su pod kontrolu – kaže Pejnović.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 18

ST
stefj
10:05 18.04.2012.

A neki su se pitali zašto se na vodeća mjesta stavljaju stranački ljudi... Znači poskupimo struju, država to odobri, poduzeće bolje posluje i ostvare se uvjeti za bonus. A zapravo, sve ista ekipa, svi iz iste stranke, svi zajedno rade... To je ta komunistička pravDA. Svi su jednaki, samo smo mi jednakiji...

Avatar Drazen Klaric
Drazen Klaric
10:07 18.04.2012.

Hm Ova državica se ponaša gore od pijanog milijardera. Največa korupcija je u firmama koje su državne ili posluju s državom, a sad to treba i dodatno nagraditi. Vrlo loša poruka. Nisam protiv nagrade za odlične i sposobne, ali ovo prelazi u perverzije. Samo monopolski nabijaj cijene, otimaj, a onda podijeli svojima dok drugi gladuju. Degutantno.

TR
trofaznijudeomasonskikomunjara
10:51 18.04.2012.

Tehnomenadžerija opet jaše. I opet su ih \"prisiljavali\" da se učlane u Partiju.