Na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla je i prošloga tjedna, trećega zaredom, ponajviše zbog toga što se euro našao pod pritiskom gospodarske krize u Turskoj, zbog čega je tečaj turske lire zaronio na najniže razine u povijesti.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, prošloga je tjedna ojačao 1,2 posto, na 96,31 bod, najvišu razinu od srpnja 2017. godine. Pritom je cijena američke valute prema japanskoj skliznula 0,4 posto, na 110,80 jena.
No, dolar je ojačao u odnosu na europsku valutu, pa je tečaj eura skliznuo 1,4 posto, na 1,1410 dolara, najnižu razinu od srpnja 2017. godine.
Pritisak na euro uslijedio je u petak nakon što su mediji izvijestili da Europsku središnju banku (ECB) sve više brine izloženost banaka dramatičnom padu turske lire. Pozivajući se na dva neimenovana izvora, Financial Times izvijestio je da ECB zabrinjava izloženost banaka u Španjolskoj, Italiji i Francuskoj previranjima u Turskoj.
Sve dublji jaz između Turske i SAD-a i zabrinutost za tursko gospodarstvo prouzročili su nagli pad turske lire prema dolaru. Produbljivanja gospodarske krize u Turskoj posljedica je odluke predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u petak o udvostručenju carina na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.
"Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!", napisao je Trump na Twitteru.
Zbog toga je na valutnim tržištima tečaj turske lire, koji je i prije bio pod pritiskom, u petak potonuo 18 posto, što je njegov najveći dnevni gubitak od financijske krize u Turskoj 2001. godine.
Pritom je tečaj lire prema dolaru zaronio na najnižu razinu u povijesti, pa se za jedan dolar izdvaja više od 6 lira.
Od početka godi
U takvom je okruženju euro oslabio prema dolaru i ostalim valutama, uključujući švicarski franak, tumače trgovci.
"Tržišta čekaju turski odgovor na valutnu krizu i nadaju se vjerodostojnijoj monetarnoj politici i diplomatskim akcijama", ističe Kit Juckes iz francuske banke Societe Generale.
"Što dulje tržište čeka, to bi se više kriza mogla proširiti, ne samo na imovinu tržišta u nastajanju već i na onu razvijenih tržišta. Švicarski franak, jen i dolar jedine su 'sigurne' valute u jako kratkoročnoj perspektivi", upozorava Juckes.
Na globalnim deviznim tržištima ovog ljeta dominiraju političke trzavice, u rasponu od američkih sankcija Rusiji i Turskoj, preko trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine, do napetosti na Bliskom istoku i u Europi.
Pod pritiskom se našla i ruska rublja, pa je njezin tečaj prema dolaru skliznuo na najnižu razinu od kraja 2016 godine, 66,70 rubalja za dolar, nakon što je Washington najavio nove sankcije Rusiji jer smatra da je Moskva nedavno uporabila nervni otrov protiv bivšeg ruskog agenta i njegove kćeri u Britaniji.
"Na tržištima je ponovo zavladala nesklonost riziku, podvrgavajući pritisku valute tržišta u nastajanju i potičući jačanje valuta koje su na glasu kao sigurna utočišta za kapital, poput dolara i švicarskog franka", zaključuje Antje Praefke, analitičar Commerzbanka. ne lira je izgubila oko 40 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.
Svjetske burze
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,6 posto, na 25.313 bodova, a S&P 500 za 0,3 posto, na 2.833 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,3 posto, na 7.839 bodova.
Sve do kraja tjedna podršku tim indeksima pružali su dobri kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija i oporavak tehnološkog sektora nakon nedavnog oštrog pada.
No, u petak je najveću svjetsku burzu uzdrmalo produbljivanje gospodarske krize u Turskoj, što je pritisnulo dionice banaka i navelo ulagače na povlačenje iz rizičnijih ulaganja.
Najviše je u petak pao, 1,2 posto, S&P indeks financijskog sektora, pri čemu je cijena dionice Citigroupa, banke koja je najviše izložena globalnim zbivanjima, potonula 2,4 posto, a pod pritiskom su bile i dionice JPMorgana, Wells Farga i Bank of America.
Posljedica je to produbljivanja gospodarske krize u Turskoj nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump udvostručio carine na uvoz aluminija i čelika iz te zemlje na 20, odnosno 50 posto.
"Upravo sam odobrio udvostručenje carina na čelik i aluminij iz Turske, dok njezina valuta, turska lira, pada u odnosu na naš vrlo snažni dolar. Naši odnosi s Turskom u ovom trenutku nisu dobri!", napisao je Trump na Twitteru.
Od početka godine lira je izgubila oko 40 posto vrijednosti jer tamošnjem gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, a možda i recesija, na što upozorava rejting agencija Fitch.
To je negativno utjecalo na svjetske burze.
„To je klasično povlačenje iz rizičnijih investicija. Vlada zabrinutost zbog kolateralnih šteta, zbog utjecaja na Europu. A dionice banaka su pod pritiskom zbog pada prinosa na 10-godišnje američke obveznice”, kaže Quincy Krosby, čelnica strateškog odjela u tvrtki Prudential Financial.
Suzdržanost ulagača posljedica je i zaoštravanja napetosti između SAD-a i Kine, koje ratuju međusobnim uvođenjem carinama.
Ukupno su dosad SAD i Kina jedna drugoj uveli carine na uvoz roba u vrijednosti od 34 milijarde dolara s obje strane. Do kraja mjeseca taj bi iznos mogao porasti na 50 milijardi dolara, a obje strane prijete i daljnjim carinama.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks ojačao je, doduše, 0,1 posto, na 7.667 bodova, no frankfurtski DAX skliznuo je 1,5 posto, na 12.424 boda, a pariški CAC 1,2 posto, na 5.414 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna skliznuo 1 posto, na 22.298 bodova, najnižu razinu u mjesec dana.
Donald Trump na NATO summitu
Samo ti sultanu čačkaj mečku