Šest glavnih ekonomista hrvatskih banaka povećalo je prognoze rasta za 2017. Pritom najpesimističniji očekuje rast od 2,7 posto, a najoptimističniji 3,1. Prosječna je ocjena 2,9 posto.
- Potaknut će ga domaća potražnja, osobna potrošnja koja raste zbog oporavljanja tržišta rada i rasta plaća, porezne reforme i fiskalne ekspanzija koju donosi novi proračun - precizirao je Hrvoje Dolenec, predsjednik Kluba analitičara Hrvatske udruge banaka na briefingu za novinare.
Najavio je i vraćanje inflacije na razini od jedan do 1,4 posto, nižoj od prosjeka eurozone, što smatra stimulativnim za gospodarstvo, dok se očekivanja kad su posrijedi investicije razlikuju. S jedne strane, očekuje se dobar stimulans od smanjenja poreza na dobit za poduzetnike i iskorištenosti EU fondova, što će poboljšavati javne investicije. No, upitno je koliko će se privatne investicije pridružiti tom trendu. I dalje će se zadržati deficit u javnim financijama, iako niži nego dosad.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje deficit pozicionira ispod dva posto, a činjenicu da proračun nije bio toliko štedljiv koliko se očekivalo, ne smatra dobrom za Hrvatsku. Kad su posrijedi globalni utjecaji na kretanje kamatnih stopa, važnijom od činjenice da je američki FED povećao kamatu, drži odluku Europske središnje banke da zadrži politiku „pumpanja“ novca u sustav do kraja sljedeće godine, što će kamate u Europi zadržati niskima. Povećala se i prognoza rasta svjetske trgovine na 3,4 posto, no faktor neizvjesnosti je buduće politika američkog predsjednika Donalda Trumpa o trgovini s Europom.
Što se tiče bankarskog sektora, konačno je krenuo skroman rast kreditiranja koji traje od siječnja. Veliki utjecaj imao je priljev iz EU fondova i, naravno, država.
- Ukupan rast kredita po osnovi EU fondova iznosit će oko jedan posto BDP-a. Ono što nedostaje je ulaganje vlasničkog kapitala, subordiniranog duga i mezzanina - prokomentirao je direktor HUB-a Zdenko Adrović.
Najavio je nastavak silaznog trenda kretanja kamata, i kad su posrijedi stambeni i potrošački krediti. Osim što s troškovi izvora stalno smanjuju, očekuje se i pad sad iznimno visokog troška regulacije, ali i mogućnost smanjenja ili ukidanja plaćanja osiguranja Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Iznos koji je dosad izdvojen u tu svrhu dosegnuo je, naime, 2,5 osnovice te su se ispunili uvjeti za stopiranje uplata. Banke već vode razgovore o tome s Ministarstvom financija.
Unatoč promjeni zakona o otpisima dugova, ne očekuje veće otpise i vjeruje da će svaka banka po tom pitanju voditi vlastitu politiku.