Udio poduzetnika registriranih u gradovima koji su sjedišta županija u ukupnom broju poduzetnika u Hrvatskoj je oko 59,5 posto, no njihov udio u ukupnim prihodima svih poduzetnika iznosi 72,1 posto, pri čemu najveći udio imaju poduzetnici iz Zagreba, Splita, Rijeke te Velike Gorice i Varaždina, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).
Radi se o podacima koje je Fina dobila analizom podataka o poslovanju 106.569 poduzetnika za 2015. godinu dobivenih iz Registra godišnjih financijskih izvještaja.
Prema tim podacima, u 21 županijskom središtu u Hrvatskoj lani je bio registriran 63.381 poduzetnik, što čini 59,5 posto ukupnog broja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, čija se izvješća prikupljaju u Registru.
Od 838.584 zaposlnih osoba kod svih 106,5 tisuća poduzenika, na one čija su sjedišta u županijskim središtima 'otpada' 65,2 posto, odnsono 546.474 zaposlenih.
Još veći udio tvrtke iz središta županija zauzimaju u pokazateljima poslovanja.
Od 639,6 milijardi kuna ukupnih prošlogodišnjih prihoda hrvatskih poduzetnika, 72,1 posto ili gotovo 461 milijarda kuna ostvarena je u županijskim središtima, dok udio dobiti tih poduzetnika u ukupnoj lanjskoj neto dobiti iznosi 69,5 posto. Naime, od 17,14 milijardi kuna neto dobiti koje su lani ostvarili svih poduzetnici, gotovo 12 milijardi kuna ostvarili su poduzetnici iz glavnih gradova županija.
Očekivano, na prvom je mjestu Grad Zagreb, u kojem je lani bilo registrirano 35.089 poduzetnika ili trećina ukupnog broja na razini države. Oni su u prošloj godini zapošljavali gotovo 40 posto (330 tisuća) ukupnog broja zaposlenih kod hrvatskih poduzetnika, ostvarili su 51,3 posto ukupnih prihoda (328 mlrd kn), a u ukupnoj su neto dobiti sudjelovali s 54 posto, odnosno 9,24 milijarde kuna.
Po brojnosti poduzetnika, zaposlenih i ukupnom prihodu slijedi sjedište Splitsko-dalmatinske županije, Split, u kojem je lani poslovalo 6 posto poduzetnika (6.459), s 35,8 tisuća zaposlenih (udio od 4,3 posto), a ostvarili su 3,2 posto ukupnih prihoda (20,4 mlrd kn) i tek 0,8 posto ukupne lanjske dobiti poduzetnika, odnosno tek 136,7 milijuna kuna.
Grad Rijeka je treće rangirano županijsko središte po broju poduzetnika - 4.279 ili 4 posto, kao i po broju zaposlenih kod poduzetnika - 30,3 tisuće ili 3,6 posto. Riječki poduzetnici zauzimaju treće mjesto i po ukupnom prihodu ostvarenom u prošloj godini - od 18,3 milijarde kuna ili 2,8 posto, te po neto dobiti - od 673,2 milijuna kuna ili 4 posto.
Rangiraju li se županijska središta prema sva četiri kriterija, Grad Zagreb je prvi, poduzetnici Rijeke su drugi, a Splita treći. Slijede poduzetnici iz Velike Gorice (koja je, iako nije sjedište Zagrebačke županije, uključena u analizu zbog najvećeg broja poduzetnika u županiji), a potom iz Varaždina, Karlovca i Zadra.
Začelje liste drži Gospić čijih je 206 registriranih poduzetnika (udio od 0,2 posto) lani imalo 1.186 zaposlenih (0,14 posto), a ostvarili su manje od 524 milijuna kuna prihoda (0,08 posto). Također, poduzetnici iz sjedišta Ličko-senjske županije prošlu su godinu završili s konsolidiranim gubitkom u iznosu od gotovo 16 milijuna kuna.
Gospić se tako svrstao među tek četiri županijska središta čiji su poduzetnici na kraju godine u prosjeku bili u minusu. Najveći konsolidirani gubitak, od gotovo 307,4 milijuna kuna, iskazali su poudzetnici iz Šibenika, a slijede Virovitica (44,9 mln kn) i Slavonski Brod (3 mln kn).
Na negativan rezultat poduzetnika u tim županijskim središtima najviše su, prema podacima Fine, utjecale tvrtke TLM Aluminium iz Šibenika, sa 124,6 milijuna kuna gubitka, Contorte iz Virovitice sa 41,8 milijuna kuna gubitka, Hrvatski duhani iz Virovitice, s 34,4 milijuna kuna gubitka, Italikacink iz Gospića s 1,9 milijuna kuna gubitka, Calcit Lika iz Gospića s 1,5 milijuna kuna gubitka te Bilfinger Đuro Đaković Montaža iz Slavonskog Broda sa 42,7 milijuna kuna gubitka.