Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu krajem rujna porasli su za 7,2 milijarde kuna ili 5,1% u odnosu na isto razdoblje prošle godine i 0,3 milijarde kuna ili 0,2% u odnosu na prethodni mjesec te iznose 148,3 milijarde kuna.
Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu, s iznosom od 74,1 milijarde kuna, na kraju rujna iznosio je 50 posto. Analitičari RBA navode da su najveći generator rasta ukupnih kredita bili stambeni krediti s rastom od 9,7% na godišnjoj (+6,5 mlrd. kuna) i 0,8% na mjesečnoj razini (+0,6 mlrd. kuna). Krajem rujna stambeni krediti iznosili su 73,3 milijarde kuna. U odnosu na kraj 2021., stambeni krediti ostvarili su rast od 8,1% ili 5,5 milijardi kuna, a u promatranom mjesecu činili su 49,4% ukupnih plasmana stanovništvu.
Gotovinski se manje traže
S druge strane, gotovinski nenamjenski krediti, koji s iznosom od 54,2 milijarde kuna čine 36,6% ukupnih kredita plasiranih stanovništvu, ostvarili su skroman rast od 1,9% na godišnjoj razini (ili milijardu kuna), ali i pad od 0,5% (ili 0,3 mlrd. kuna) u odnosu na kolovoz. Pozitivne godišnje stope rasta gotovinskih nenamjenskih kredita traju od srpnja prošle godine, a krajem srpnja ove godine zaustavljeno je kontinuirano ubrzanje dinamike rasta.
Trend pada za kartice
Na godišnjoj razini krediti po kreditnim karticama s iznosom od 3 milijarde kuna nastavljaju trend pada, koji traje od travnja 2020. godine, a niži su u odnosu na rujan 2021. za 8,5 posto. U odnosu na kolovoz, ostvaren je rast od 9,7% ili 267 milijuna kuna. Istovremeno su prekoračenja po transakcijskim računima (6,5 mlrd. kuna), nakon kontinuiranog pada posljednjih godina, počela od travnja ove godine ponovno ostvarivati pozitivne stope rasta na godišnjoj razini. Stoga su krajem rujna bila veća za 2,4% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uz ustrajnost inflatornih pritisaka i njihovih utjecaja na raspoloživi dohodak kućanstava, tijekom duljeg razdoblja RBA očekuje postupni rast potrošačkih kredita na mjesečnoj razini uslijed financiranja tekuće potrošnje. Rast stambenih kredita poticat će državne subvencije i povećanje cijena na tržištu nekretnina. Prema središnjoj banci, zaoštravanje uvjeta financiranja na globalnom financijskom tržištu počelo je blago utjecati na rast kamatnih stopa banaka na kredite stanovništvu i poduzećima u Hrvatskoj, međutim one se i dalje zadržavaju na relativno niskim razinama.
VIDEO Vlada produljila odluku o nižim trošarinama na energente, ali i smanjila cijenu lož ulja