Građevinu će u život vratiti veliki projekti

Turizam je pogurao ukupno hrvatsko gospodarstvo, a donio je i nadu u oporavak domaćega graditeljskog sektora koji je u krizi pao na koljena. Izmicanje države iz velikih projekata natjeralo je većinu velikih građevinskih tvrtki u predstečajne nagodbe, a teško su preživljavali i mali građevinari. Budućnost je u izvozu, međutim tek šačica domaćih tvrtki pokušava pobijediti europsku konkurenciju, a rijetko se i odlučuju na izlazak na treća tržišta.

Događa li se zaista novi ciklus u kojem će se i graditeljstvo potpuno oporaviti ili je zabilježeni rast obujma građevinskih radova od 4 posto tek posljednji trzaj, pitali smo neke od utjecajnijih građevinara u Hrvatskoj, a oni su složni oko ocjene da se oporavak događa i da je moguće vratiti se na stare staze uspjeha.

– U budućnosti će moći opstati samo obrtnici i male tvrtke ili ozbiljne kompanije koje barem 40 posto svojih prihoda ostvaruju na stranim tržištima – uvjeren je Vlado Čović iz Zagreb Montaže koja je angažirana na gotovo svim većim projektima u Hrvatskoj.

I on je uvjeren da je ukupan obujam građevinskih radova potjerao turizam. Ulaže se u apartmane, čemu je dokaz i četrdesetak tisuća novih ležaja u privatnom smještaju, ali ulaže se i u velike objekte u hotelskom smještaju pa su tako tijekom prošle godine turističke tvrtke plasirale oko 500 milijuna eura, a analize pokazuju da bi se tijekom ove sezone trebalo plasirati gotovo 700 milijuna eura investicija u nove objekte.

Ipak, za jači poticaj velikim građevinskim tvrtkama potrebni su infrastrukturni projekti poput željeznica, cestovne infrastrukture i Pelješkog mosta. Projekt Zračne luke Zagreb osjetio se na prihodima i u cijelom sektoru, a kada bi takvih projekata bilo više, građevinari vjeruju da bi se brojka od 101 tisuću zaposlenih, koliko je brojilo hrvatsko graditeljstvo tijekom 2008., mogla dostići.

– Mi imamo još puno ulaganja u luke, pravce, riječne putove..., a to su prilike za naš sektor – kaže Čović koji optimistično pristupa potencijalnoj budućnosti graditeljstva.

Inače, brojke iz Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je obujam radova narastao zbog gradnje zgrada, ali statistika ne najavljuje neki jači zamah u budućnosti. Iako je tijekom prvih šest mjeseci godine izdano 19 posto više dozvola, no u isto vrijeme lani, riječ je o građevinskim dozvolama za manje objekte pa je predviđena vrijednost radova manja 15 posto u odnosu na radove iz lanjskih građevinskih dozvola. Zato nije iznenađenje da se ne oporavlja ukupni broj zaposlenih u industriji pa je u srpnju graditeljstvo zapošljavalo 69.466 radnika, 4 posto manje nego lani.

Tržište nekretnina je procvjetalo, a stručnjaci kažu da je najveće iznenađenje upravo povratak kupaca stanova. Na nekoliko zagrebačkih projekata korišten je čak i odavno zaboravljen model prodaje off-plan, odnosno prodaja stanova prije nego što je projekt krenuo u gradnju. Srednji sloj vratio se zbog novih kreditnih linija banaka i većeg povjerenja u sigurnost zaposlenja i primanja.

– Cijene stanova nisu rasle, ali očekujemo veći broj transakcija. Povećan je interes i tržište se stabiliziralo. Još su iznimno cjenovno podcijenjene tek nekretnine u ruralnim područjima – komentar je Dubravka Ranilovića, predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama koji ističe da su cijene realnije nego prije krize.

Komercijalne nekretnine su atraktivne, a Vedrana Likan iz Colliers International Hrvatska kaže da investitori žele uložiti u nekretnine koje imaju sigurnog zakupca po modelu sale&lease back, trgovačke centre koje imaju dio zakupaca, poslovne zgrade s postojećim najmoprimcima kao i u operabilne hotele kojima je potrebno renoviranje. Turizam je atraktivan i postoji interes za sve od hotelskih lanaca koji traže ulagače za nove objekte do renoviranja postojećih objekata.

Aktivnosti će potaknuti i činjenica da su banke fondovima prodale jedan pool nekretnina po vrlo povoljnim uvjetima, jer je riječ o nekretninama s rezervacijama, a ti bi se objekti uskoro mogli plasirati na tržište po višim cijenama od onih za koje su preuzeti. Aktivnost na tržištu nekretnina nagovještaj je proljeća za graditelje koji bi nakon šest godina teške krize u 2016. konačno mogli zabilježiti iskorak.

>> Građevinari u škripcu: Unosni poslovi propadaju jer nema tko raditi