– Grijanjem na pelete prepolovili smo troškove koje smo imali s lož-uljem. Godišnje trošimo čak pola milijuna kuna manje, a pritom se ne grije samo naša osnovna škola sa 343 đaka nego i dječji vrtić, sportska dvorana i bazen u našem sastavu – kaže prof. Mladen Bolf, ravnatelj Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića u Delnicama,
Potencijal biomase, zna li se da je čak 48% teritorija Hrvatske pod šumama, ogroman je. S nekoliko milijuna tona drvenih ostataka, od kojih prešanjem nastaju peleti ili drvno biogorivo, u nas bi se, tvrde stručnjaci, mogli grijati deseci gradova srednje veličine. U svakoj školi i drugim javnim ustanovama koje će obnavljati kotlovnice u obzir bi se morale uzeti prednosti peleta koji su 30% jeftiniji od plina i 50% od loživog ulja. Dva kilograma peleta daju istu količinu topline kao i jedna litra loživog ulja, a u atmosferu sagorijevanjem ispuštaju samo 18 grama CO2, nasuprot 295 grama ili 16 puta više iz loživog ulja. – Peleti su najjeftiniji način grijanja, kojim se smanjuje i zagađenje i ugljikov dioksid koji nastaju tijekom transporta fosilnih goriva – objašnjava i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran.
Ispada da 95% domaće proizvodnje peleta izvezemo u Sloveniju, Austriju, a najviše u Italiju (što čini 23% tržišta EU). Od lani proizvedenih 230.000 tona u Hrvatskoj kod kuće je tako ostalo svega 5%, dok potražnja za tim visokovrijednom, CO2 neutralnim gorivom godišnje u svijetu raste po stopi od 20%. Raoul Cvečić Bole, direktor Energy Peletsa iz Delnica i predsjednik Udruge proizvođača peleta, briketa i drvne biomase, kaže kako, ovisno o površini koja se grije, za kotlove za centralno grijanje na pelete treba izdvojiti oko 15.000 kuna, a za sobne peći koje se mogu kupiti od 5000 kuna naviše. No moguće su i subvencije Fonda za zaštitu okoliša ili energetskih agencija.
>> Korisni savjeti: Evo kako smanjiti račune za grijanje
>> Radovi isključili grijanje u Španskom, Malešnici i Gajnicama