Projekt RCGO Piškornica predstavlja ključnu prekretnicu u gospodarenju otpadom za sjevernu Hrvatsku. Ovaj ambiciozan projekt ima za cilj unaprijediti sustav zbrinjavanja otpada kroz održive i ekološki prihvatljive metode, čime bi se smanjile štetne emisije i povećala upotreba vrijednih sirovina. Unatoč izazovima poput dugotrajnog razvoja, financijskih premošćivanja i skepticizma javnosti, Piškornica ostaje primjer kako strateški pristup i suradnja mogu donijeti značajne promjene. U nastavku, direktor projekta, g. Mladen Ružman, govori o ključnim aspektima realizacije, važnosti ekoloških standarda i izazovima s kojima se suočava projekt ovakvog značaja.
Projekt RCGO Piškornica predstavlja veliki korak u gospodarenju otpadom u sjevernoj Hrvatskoj. Možete li objasniti zašto je njegov razvoj trajao toliko dugo i što je uzrokovalo kašnjenja?
RCGO Piškornica kao dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske uz dosadašnje napore i uspjehe građana, komunalnih tvrtki i svih JLS-ova u gospodarenju otpada treba osigurati i napredak u izdvajanju materijalno i energetski upotrebljivih sirovina i smanjenju odlaganja otpada i samim time manjim emisijama štetnih stakleničkih plinova u atmosferu, primarno metana. Brojni su razlozi koji su utjecali na dugi razvoja projekta, nastavno i kašnjenja. Pokušat ću ih svesti pod jedan nazivnik ili barem definirati izvorište. Nedovoljna je svijest o našem pojedinačnom i društvenom (globalnom) utjecaju na okoliš i to korelira s onim što činimo i kako djelujemo. Da bismo bili bolji, brži, odgovorniji i posvetili se još više pospremanju svega što proizvedemo i konzumiramo, a onda i odbacimo, ovaj sektor treba još snažniju podršku i redefiniranje pozicije na listi prioriteta svake zajednice.
Financiranje ovakvih projekata uvijek je pod povećalom javnosti. Možete li transparentno objasniti kako je projekt financiran, koje su bile glavne poteškoće u tom procesu i postoji li rizik od dodatnih troškova?
Financiranje je osigurano iz EU sredstava programa Konkurentnost i Kohezija, sredstava RH (FZOEU) i osnivača tvrtke Piškornica, županija Krapinsko-zagorske, Varaždinske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Općine Koprivnički Ivanec. Obzirom da je projekt započeo u jednom programskom periodu, a bit će završen u drugom financijskom razdoblju, bilo je potrebno premošćivanje, odnosno faziranje u financiranju i kad nam EU odobri novi ugovor, a što je tijeku, ta će tema ostati iza nas.
Rokovi su uvijek osjetljiva tema. Kako možete osigurati da će RCGO Piškornica biti završen na vrijeme i da neće doći do prolongiranja kao kod nekih drugih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj?
Tko god je išta gradio, susreo se s rizikom pomicanja rokova izgradnje. Projektiranje i izgradnja ugovorena je prema pravilima Žute FIDIC knjige, pojednostavljeno, „ključ u ruke“. U tim uvjetima, a u fazi u kojoj jesmo, kapaciteti i angažman odabranog konzorcija tvrtki Kostak d.d., Krško i Kostak GTS d.o.o., Zagreb izravno utječu na rokove dovršenja. Ugovoreni penali u slučaju kašnjenja nisu beznačajni i jedna su od mjera koje imaju utjecaj na pomicanje roka izgradnje. No mi kao naručitelj, u okviru ugovorom definiranih pravila, pružamo potporu gdje je to moguće, kako bi izbjegli kašnjenja.
Postoji zabrinutost dijela javnosti oko ekoloških standarda. Kako ćete garantirati da će sve tehnologije koje se koriste u centru biti u potpunosti sigurne za okoliš i zdravlje ljudi?
Centar je planiran i projektiran u skladu sa svim ekološkim standardima, stoga će biti uvedeni višestruki sustavi zaštite voda, zraka i zdravlja ljudi. Primjerice, sva obrada otpada bit će u zatvorenim halama, a zrak će se prije izlaska iz postrojenja pročišćavati kroz tri vrste filtera, vrećaste filtere, ispirače plinova i na kraju biofiltere. Isto tako, za zaštitu voda će, ispod odlagališta neopasnog otpada, biti izgrađen dvostruki brtveni sustav koji će uz to imati i kontrolu propuštanja, a sva kontaminirana voda koja nastane unutar Centra pročišćavat će se na vlastitom uređaju za pročišćavanje. Međutim, uz sve to, ključna će biti dobra izvedba u fazi gradnje u kojoj smo sad te dobro upravljanje jednim takvim postrojenjem. Dobru izvedbu ćemo osigurati kroz kontrolu gradnje, s oformljenim dosta širokim timom stručnjaka koji se sastoji od vlastitih stručnjaka, stručnjaka nadzora i stručnjaka tehničke pomoći, odnosno voditelja projekta. Upravljanje postrojenjem nam tek slijedi u sljedećoj fazi, nakon izgradnje, a tu će najvažniji biti edukacija svih zaposlenika i optimizacija postrojenja u probnom radu. Neki od stručnih kadrova već sudjeluju i u samoj izgradnji, dok će ostali ključni zaposlenici biti zaposleni u probnom radu koji će trajati čak 6 mjeseci, tako da će biti dovoljno vremena za edukaciju zaposlenika i optimizaciju procesa.
Infrastruktura ovog tipa često nailazi na otpor lokalne zajednice. Jesu li stanovnici okolnih naselja u potpunosti informirani o potencijalnim rizicima i koristima? Kako ste im dokazali da ovaj projekt nije prijetnja njihovoj kvaliteti života?
Informiranost i svijest javnosti i konačno, utjecaji javnog mnijenja na donositelje odluka u pripremi i provedbi ovog i sličnih projekta prostor je djelovanja mnogih sudionika, s raznolikim, ponekad i nevidljivim interesima i utjecajima. Pokušavamo doći do svih u javnom prostoru koristeći sve komunikacijske alate. Trudimo se komunicirati i s informiranom -upućenom javnošću, doduše malobrojnijom, koja čita više od podebljanih naslova, kao i s „lovcima“ na klikove i svojih 5 minuta slave. Ovi potonji posebice, ako i kad im je cilj ostvarenje neke ambicije, pa i političke, uglavnom ostaju zatvoreni za bilo kakvu komunikaciju, argumentaciju i razgovor. A tu tek cvjeta tisuće cvjetova…
Svi koji su zatvoreni u svom stavu da ništa što dolazi iz sektora otpada ne može u tzv. moje dvorište ili ne podupiru (javno) izgradnju ičeg u vrijeme mog mandata, ostat će pri svom stavu i projekt će im i dalje služiti kao sredstvo, a ne cilj koji unapređuje sustav gospodarenja otpadom. Nadamo se da smo unatoč tim šumovima uspjeli doći sa činjenicama do lokalne zajednice.
Najavljeno je uključivanje Bjelovarsko-bilogorske županije u projekt. Kako ćete osigurati da to proširenje ne ugrozi efikasnost rada centra i njegovu financijsku održivost?
Pridruživanje još jedne županije propisano je Planom gospodarenja otpadom, no tek u nekoj od idućih faza. Planirano je da Centar započne s radom kako je to do sada planirano, a da se priključivanje dodatne županije razmotri tek kad se, nakon početka rada, poslovanje stabilizira. Kroz takav pristup moći ćemo realno sagledati mogućnosti uključenja Bjelovarsko – bilogorske županije, prvenstveno tehnološke, odnosno dostatnost kapaciteta, a zatim i financijske.
U kojoj mjeri se RCGO Piškornica može usporediti s najboljim praksama u EU? Postoji li rizik da ćemo usvojiti "polovična rješenja" koja neće zadovoljiti dugoročne ciljeve održivog gospodarenja otpadom?
Ovakva ili slična postrojenja su već dokazana kroz svoj rad u čitavoj Europi te već godinama, čak i desetljećima, uspješno rade i obrađuju otpad, stoga nema nikakve bojazni da Centar neće odraditi svoj dio posla. Međutim, kako bi se zadovoljili svi dugoročni ciljevi nužno je funkcioniranje cijelog sustava u kojem su centri tek jedan dio. Hrvatska se odlučila za sustav koji uspješno funkcionira u Sloveniji, dijelu Austrije, Italiji, itd., no potrebna je intenzivna suradnja svih dionika. Gospodarenje otpadom ne počinje i ne završava s jednim takvim centrom, već počinje od samog planiranja nekog proizvoda pa proizvodnje, zatim se nastavlja s građanima i odvojenim skupljanjem, komunalnim društvima, obradom otpada ili izdvajanjem za recikliranje u centrima i sortirnicama i na kraju zbrinjavanjem ili recikliranjem. Na kraju treba reći i da će se izgradnjom centara dosegnuti tek predzadnji korak, dok za uspostavu potpunog sustava, koji možemo kontrolirati sami unutar Hrvatske, nedostaje još zadnji korak, izgradnja više postrojenja za recikliranje, ali i energetsku i termičku obradu otpada. Tek kad osiguramo suradnju svih dionika i kad izgradimo cijeli sustav, imat ćemo rješenje koje će dugoročno moći pratiti sve nacionalne i EU ciljeve.
Mnogi građani uporno prenose informacije, posebice po društvenim mrežama, da će se u RCGO Piškornici otpad spaljivati, što izaziva strahove oko zagađenja i štetnosti za okoliš. Možete li pojasniti hoće li spaljivanja zaista biti, i ako hoće, je li to zaista loše rješenje? Uzmimo za primjer Beč i druge gradove u svijetu gdje se spaljivanje otpada već desetljećima koristi kao održiva praksa uz minimalne ekološke utjecaje. Može li se takav model, u budućnosti, primijeniti i kod nas?
U sklopu ovog projekta nije planirana i neće se graditi spalionica ili energana na otpad.
No, Zemlja je pod sve većim pritiskom plastike i drugog ambalažnog materijala koji se ne može reciklirati, a ima gorivu vrijednost. Tako je i kod nas nacionalno ili regionalno gledano sve teže i sve skuplje nositi se sa zbrinjavanjem energetski vrijednog otpada. Nužna mjera kojom se ne odustaje od recikliranja, gdje god je to moguće raditi, jest termička obrada otpada. Sam put do izgradnje takvih postrojenja je uvijek dug, a bit će i predug ne krenemo li odmah i svi zajedno ka tom cilju. Odgovornost je na donositeljima odluka, od središnje države pa do svakog od nas, bilo pojedinca ili odgovorne osobe u tvrtki koju vodimo. Ako želimo početi rješavati ovaj izazov, a ne nastojati biti dopadljivi, treba krenuti u smjeru poznatih rješenja.
Europa ima oko 500 postrojenja za termičku obradu otpada. Beč, Kopenhagen itd. samo su neka od tih.
Što biste rekli onima koji smatraju da je ovakva investicija preskupa i da bi sredstva mogla biti bolje iskorištena na druge projekte, poput poboljšanja sustava recikliranja na razini kućanstava?
Projekt je pregledan i odobren od JASPERS konzultanata EU, a sada smo u fazi revizije i ponovnog odobravanja. Zasigurno bi se ova sredstva mogla iskoristiti i na druge projekte, ali da bismo znali jesu li oni bolji, mogli bi komentirati kada bi zagovornici drugih rješenja suprotstavili i predstavili uz svoj dojam, stručne i u praksi oživotvorene projekte koji to pokazuju. Navođenje primjera da je negdje drugdje to drugačije nije primjenjiv argument, jer svako rješenje je odabir uvjetovan stanjem/stadijem razvoja u nekom trenutku (sektoru). I sam bih volio da smo na razini gospodarenja otpadom kao npr. Švicarska, Austrija ili Slovenija, no treba pogledati kada su oni krenuli s prvim kantama, odvojenim prikupljanjem otpada i tako redom. Nažalost, neke faze ne možemo preskočiti, ali možemo koristiti njihova iskustva. A i za to je potrebno dati si truda i udubiti se u problematiku, a ne ignorirati da je otpada sve više i da neće nestati emitiranjem uhu zgodnih dosjetki i parola.
Ako biste mogli nešto promijeniti u samom projektu ili pristupu njegovoj realizaciji, što bi to bilo? Što ste kao direktor naučili iz ovog procesa?
Krenuli su prvi radovi na izgradnji, pred nama je još nešto više od dvije godine do izgradnje. Tek nakon što kroz rad spoznam(o) učinke i slabosti projekta moći ću sagledati cijeli tijek i referirati se na promjene koje bih učinio. Operativna (bolja) koordiniranost svih uključenih, manje administrativnih prepreka i procedura uključujući i postupak JN, ubrzalo bi provedbu ovakvih projekata koji se ne završavaju u jednom mandatu. Bilo bi stoga idealno da ovaj i drugi projekti u otpadu nisu izloženi „stresovima“ uslijed promjena uzrokovanih izbornim ciklusima.
Kao direktor, iz ovog sam procesa naučio da je ključ uspjeha ovako kompleksnih projekata snažna i kontinuirana suradnja sa svim dionicima, uključujući lokalnu zajednicu, stručnjake i institucije. Rano uključivanje i transparentna komunikacija s javnošću od samog početka pokazalo se nužnim za stvaranje povjerenja i smanjenje dezinformacija. Također, uočio sam koliko je važno ubrzati donošenje odluka, posebno kada administrativne prepreke usporavaju ključne faze projekta. Upravljanje postupcima javne nabave mora biti učinkovitije, uz minimaliziranje zastoja i jasnu koordinaciju svih sudionika. Ovo iskustvo dodatno me motiviralo da radim na jačanju sustava kako bi budući projekti mogli teći brže i lakše.
RCGO Piškornica simbolizira korak prema modernijem i održivijem sustavu gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, no njegova realizacija zahtijeva aktivnu suradnju svih uključenih dionika. Uspjeh projekta leži u dobroj izvedbi, transparentnom upravljanju i kontinuiranoj edukaciji. Unatoč preprekama, projekt predstavlja temelj za uspostavu učinkovitijeg sustava gospodarenja otpadom, od kojeg će koristi imati ne samo lokalna zajednica već i šira regija. S jasnom vizijom i podrškom, Piškornica može postati uzor mnogima – dokaz da su održiva rješenja ostvariva, čak i u zahtjevnim okolnostima.
Više informacija o gospodarenju otpadom možete pronaći na službenoj internetskoj stranici RCGO Piškornica www.rcgo-piskornica.hr.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.
