Moćna Njemačka nije uspjela pokolebati Marija Draghija, guvernera Europske centralne banke, koji je poručio da zasad neće mijenjati monetarni kurs čija će okosnica i nadalje biti niske kamatne stope i masovan otkup državnih obveznica.
– Monetarni su poticaji potrebni kako bi se potaknula inflacija. Iako je oporavak eurozone postojan i raširen, on se još nije prelio na višu inflaciju – poručio je Mario Draghi nakon sjednice upravnog vijeća ECB-a. Dosad je europska središnja banka intervenirala s više od 2000 milijardi eura, koje su spustile kamatne stope na najniže povijesne razine. Međutim, u razgovoru s novinarima guverner je kazao da bi ključne odluke vezane uz daljnju politiku “kvantitativnog popuštanja” mogle biti donesene na sjednici potkraj listopada.
– ECB će u listopadu pripremiti predstavljanje daljnjih mjera, no bude li trebalo, odgodit ćemo njihovu objavu – dvosmislen je bio Draghi. Dan uoči sjednice na kojoj je odlučeno da će se do kraja godine monetarne mjere nastaviti istim, a bude li potrebno, i jačim intenzitetom. Dan uoči jučerašnje odluke, izvršni direktor Deutsche banka John Cryan pozvao je Europsku središnju banku (ECB) da promijeni politiku jeftinog novca, upozorivši na stvaranje “balona” na tržištima dionica, obveznica i druge imovine.
– Razdoblje jeftinog novca u Europi trebalo bi završiti unatoč jakom euru jer monetarna politika stvara balone na tržištima dionica, obveznica i druge imovine – kazao je izvršni direktor Deutsche banka John Cryan. Bankama su posebno sporne negativne kamatne stope na depozite koje su uvedene s namjerom da bankare potaknu na jače kreditiranje privatnog sektora.
Draghi međutim odvraća kako sustavna opasnost od mjehurića ne postoji, no i on dopušta kako su komercijalne nekretnine jedino područje na kojem je vrijednost imovine procijenjena. Problem mu, međutim, predstavlja kolebljivost tečaja eura zadnjih tjedana.
Na pitanje razmišlja li se o napuštanju nekonvencionalnih monetarnih mjera Draghi je odgovorio da su imali ‘vrlo, vrlo preliminarne razgovore’ o različitim scenarijima, uključujući duljinu i veličinu poticaja. Spor oporavak potrošačkih cijena mogao bi biti glavni razlog da se do daljnjega pričeka s promjenom kursa. ECB procjenjuje da će iduće godine inflacija biti samo 1,2 posto, a godinu poslije 1,5 posto, što je znatno ispod cilja od dva posto.
– Kamatne će se stope zadržati na niskim razinama tijekom duljeg vremenskog razdoblja – poručio je guverner eurozone, što je pozitivna vijest za prezadužene zemlje kao što je Hrvatska. Kad je riječ o Hrvatskoj, kuna je nakon niza mjeseci neznatno oslabjela, na 7,42 kune.
to ne vrijedi za hrvatsku zonu