U prvih šest mjeseci ove godine javna poduzeća povećala su dugove kod banaka i uglavnom se zaduženjima za likvidnost držala iznad vode. Mnogo ih je pod pritiskom javnosti smanjilo troškove pa su gubitke preveli u mršavu neto dobit, a jedini pravi iskorak učinila je Hrvatska elektroprivreda, čija je neto dobit ukupan rezultat javnih poduzeća učinila reprezentativnim.
Uštede na radnicima
HEP je sam imao 762 milijuna kuna neto dobiti, uglavnom na temelju povećanja cijena koje su dovele do rasta prihoda. Tvrtku treba pohvaliti i za uštedu oko 53 milijuna kuna na zaposlenicima, a povećanjem dugoročnih dugova smanjili su izloženost kratkom dugu. Sve u svemu, HEP je minus od 320 milijuna kuna iz 2012. pretvorio u debeli plus koji je povukao sve javne tvrtke. Tako su 22 tvrtke, među kojima nema Croatije osiguranja i Hrvatske poštanske banke, zaradile ukupno 829 milijuna kuna u prvoj polovici godine, što je kudikamo bolji rezultat od gubitka koji je do lipnja 2012. iznosio 534 milijuna kuna. Zabrinjava što su dugoročne obveze tih tvrtki narasle za više od 2,5 milijardi kuna u samo godinu dana – na 52,6 milijardi kuna. Kako su im ukupni prihodi samo 16,5 milijardi kuna, za otplatu kredita trebalo bi im raditi gotovo dvije godine bez ikakvih troškova.
Ako bismo javna poduzeća podijelili po ministarstvima koja su za njih odgovorna, zbog HEP-a bi ministar Ivan Vrdoljak bio daleko najuspješniji ministar. Njegove su tvrtke zaradile ukupno 853 milijuna kuna, a lani u lipnju imale su 262 milijuna kuna minusa. Iako su povećale zaradu, pet tvrtki iz Vrdoljakova resora smanjilo je ukupnu razinu obveza. Dugoročne obveze HEP-a porasle su, ali su u tom komunalcu osjetno smanjili kratkoročne obveze. Tvrtke iz energetskog sektora treba pohvaliti i zbog štedljivosti jer su redom smanjivale rashode za zaposlene što je na kraju dovelo do ušteda od 63 milijuna kuna.
I Linićeve su tvrtke uspješne, ali to je očekivano s obzirom na to da je riječ o Fini, Lutriji, osiguranju i banci. Ukupna je zarada tih četiriju tvrtki 219 milijuna kuna, što je gotovo 42 posto bolji rezultat nego u prvoj polovici 2012. Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka sami su zaradili 120 milijuna kuna. U posljednjih nekoliko godina tvrtke imaju respektabilne rezultate i povećavaju dobit, što je zamijećeno i ovog polugodišta. Inače, HPB je u posljednje tri godine zaradio 240 milijuna kuna, što je više od 10 posto očekivanih prihoda od privatizacije. Croatia osiguranje, s druge strane, imalo je gubitaka u posljednjim godinama, ali sada posluje stabilno.
Ministar Siniša Hajdaš Dončić odgovara za čak 11 tvrtki u državnom vlasništvu, ali čini se da ne drži sve konce u rukama. Tvrtke kojima upravlja nemilosrdno se zadužuju, povećavaju troškove za zaposlene unatoč gubicima te im je nužno uvesti red.
Dobit cestara
Cestarske tvrtke prvi put imaju neto dobit. Autocesta Rijeka – Zagreb nakon 150 milijuna kuna gubitka iz lipnja 2012. prikazuje oko 20 milijuna kuna dobiti. Međutim, s druge strane stoji enormno zaduživanje. Samo su dugoročne obveze cestara (ARZ, HAC i HC) u godinu dana skočile za 1,1 milijardu pa sada duguju ukupno 36 milijardi kuna. Hrvatske željeznice u tri tvrtke udvostručile su gubitak iz prošle godine, ali to ih nije spriječilo da se zaduže za gotovo milijardu kuna dugoročnim kreditima te da na radnike potroše 72 milijuna kuna više nego lani. Te bi tvrtke trebale biti u restrukturiranju, ali čini se da kod njih nema rezova. Hrvatsku poštu treba pohvaliti jer je ostvarila visoku neto dobit od 44 milijuna kuna, smanjila obveze i provela reformu koja je uključivala više od 800 otkaza.
>>Linić: Do kraja mandata provest ćemo masovnu privatizaciju