HDZ napravio projekt - HPB će imati agroodjel

Hrvatska poštanska banka sa zadnjim danom 2015. godine predložit će državi novi model poslovanja prema kojem će se dio poslova usmjeriti na agrar. Ideja o HPB-u kao agrarnoj banci postoji dulje vrijeme, a prijedlog koji će sada iznijeti banka, a prema modelu koji je za nju napravio gospodarski odbor HDZ-a na čijem je čelu Marko Kolaković, odnosi se samo na osnivanje odjela za agrar unutar banke te fonda koji bi poticao i dijelom pokrivao rizik i subvencionirao poljoprivrednike – klijente odjela agrarnog bankarstva.

Univerzalna banka

Kako stoji u prijedlogu, fond bi za početak subvencionirao kamatu koja bi umjesto 5-6%, za krajnjeg korisnika bila 1%. Nižu kamatu banka bi mogla ponuditi na temelju zarade koju bi ostvarila od novih klijenata koji bi prešli u HPB, odnosno tvrtki u vlasništvu države ili jedinica lokalne uprave i samouprave. Banka bi polovicu zarade prenijela u fond kojim bi se subvencioniralo klijente iz te županije. Dodatno, generirani višak novca u tom fondu mogao bi, dugoročno, pokrivati i lošije plasmane. S obzirom na rizik naplate, banka bi sudjelovala u ekspertnom timu s Ministarstvom poljoprivrede koji će formirati Vijeće za odobrenje ovakvih kredita, a uz HAMAG BICRO dodatni jamac po glavnici bila bi i država, dok bi na banku pao trošak nevraćanja kamata. Odjeli za agrar bili bi sastavni dio poslovnica banke, a glavni ured nalazio bi se u Osijeku. Kako kažu u HDZ-u, HPB bi morala ostati univerzalna nacionalna banka ali i napraviti iskorak i postati partner u opstanku i razvoju agrara, pri čemu bi država morala biti ta koja će osigurati tržište te formirati otkupne stanice i jamčiti plasman i fer cijenu. I to po modelu poduzetnika Antuna Marodija, koji je HDZ prihvatio kao svoj program za razvoj poljoprivrede. Ideja je osnivanje noseće tvrtke u koju bi u vlasnički udio uz domaće tvrtke mogao ući i strani kapital i koja bi poslovala s nizom manjih tvrtki koje će imati svoje poslovnice i okupljati svoje kooperante. Kroz projekt bi se moglo uključiti oko 40.000 OPG-ova.

Primjer za Liku

Svaki bi proizvođač bio usmjeren i specijaliziran za uzgoj i proizvodnju samo jedne kulture, i to za poznatog kupca – odnosno krovnu tvrtku koja bi nakon berbe vodila brigu o skladištenju i plasmanu proizvoda do krajnjih kupaca u zemlji i inozemstvu. Primjerice, nakon što bi država u Lici okrupnila zemljište i analizom potvrdila da je na tom području za proizvodnju idealan pivski hmelj, Vijeće ministarstva i banke kontaktirali bi s kupcima tih proizvoda. Zainteresirane hrvatske pivovare dale bi pismo namjere da će otkupiti sav hmelj u idućih pet godina po ulaznoj cijeni po kojoj sad uvozi hmelj iz Bavarske (cijena proizvoda + trošak transporta). Ministarstvo bi raspisalo natječaj za OPG-ove, poljoprivrednike i zadruge u pokretanju projekta, a klijenti HPB-a postali bi i HEP Lika, Ličko-senjska županija, Vodovod Like, Hrvatske šume, Hrvatske vode... što bi banci donijelo 10 milijuna kuna godišnje, a banka bi automatski pet milijuna preusmjerila u fond.

>> Potencijal HPB-a mnogo je veći od temelja nužnog za agrobanku