HEP za krpanje rupa izdaje 500 milijuna eura obveznica

Poskupljenje struje i najavljeno poskupljenje grijanja u toplanama neće biti dovoljno za pokrivanje rupa u proračunu HEP-a pa on po novac za likvidnost kreće i na financijska tržišta. HEP će ovih dana izdati obveznicu u visini od 300 do 500 milijuna eura, a novac će koristiti za stabilizaciju poslovanja. Potvrdio je to prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić gostujući na konferenciji Euforija, koja se ovaj put bavila energetikom.

– Nakon ovog izdanja obveznica HEP će biti uredan u poslovanju i sposoban podmirivati obveze – kazao je Čačić.

Nevjerojatna država

Ulagači će vjerojatno tražiti visoke kamate nakon što su Moody's i Standard&Poor's snizili ocjene našem komunalcu. Za snižavanje rejtinga HEP-a Čačić krivi bivšu vladu. HEP je, kako je objasnio, pod utjecajem politike proizvod prodavao za 70 posto cijene koju je za njega platio.

– To je nevjerojatna država. Zamislite nekome dati pravo da određuje cijenu energije nakon što je kupljena na otvorenom tržištu. Pa valjda bi svatko sebi najradije odredio cijenu manju od nule – kazao je Čačić.

Oporavku HEP-a pomoći će i najavljeno povećanje cijene grijanja, koju Čačić smatra formalnošću iako HERA još nije dala mišljenje.

– Ono što se dogodilo sa strujom, dogodit će se uskoro i u toplinarstvu! – kazao je Čačić najavljujući i opravdavajući poskupljenje grijanja za 36,7 posto u Zagrebu, Osijeku, Velikoj Gorici, Sisku, Zaprešiću i Samoboru.

Veća cijena grijanja mala je cijena za investicijski zamah koji će stabilizacija HEP-a omogućiti. Čačić je najavio realizaciju projekata vrijednih gotovo pet milijardi eura u nekoliko energetskih tvrtki u državnom portfelju, a najveća ulaganja imat će HEP, koji nosi projekte teške 3,6 milijardi eura, Plinacro, Janaf i Petrokemija. HEP ulaže u Plomin 3, Omblu, Kosinj-Senj, hidroelektrane na Savi i Dravi, Elku Zagreb, Dubrovnik II., a tu su i manji privatni projekti u obnovljive izvore energije od kojih HEP mora kupovati struju. U godinu dana odobreni su projekti kapaciteta 270 megavata, ukupne vrijednosti 400 milijuna eura. Ina je, kaže Čačić, zainteresirana uložiti u projekt u Rijeci težak oko 450 milijuna eura pa bi ta termoelektrana trebala biti dogovorena. U projekte HEP-a ući će strani ulagači, a Kosinj-Senj imat će hrvatskog vlasnika.

– Već smo obavili razgovore s jedinim domaćim ulagačem koji takav projekt može financirati – kazao je Čačić.

Janaf ulaže 2,5 milijardi kuna u razvoj skladišta nafte, a ostali projekti uvjetovani su političkim dogovorima i asocijacijama. Velika su očekivanja i od Plinacra, koji osim LNG terminala mora uložiti gotovo dvije milijarde kuna u plinska skladišta. Petrokemija treba ulaganje u kogeneraciju i ekologiju, oko 200 milijuna eura.

Insajderski uvid

Uza sve projekte koje je najavio, Čačić ima razloga biti optimističan. Ne čudi stoga njegov komentar na korigirane prognoze HNB-a o BDP-u.

– HNB ima statičan uvid jer čita brojke koje su mu dostupne. Vlada ima dinamičniji pristup zbog insajderskog uvida i u tom smislu sam veći optimist od guvernera – kazao je Čačić.

>>Treba li grijanje poskupjeti? Bar je osam dobrih razloga za i protiv